EUROPSKA unija treba pod hitno stvoriti zajedničko financijsko tržište kako ne bi izgubila korak u utrci s globalnim konkurentima u tehnologijama budućnosti, izjavio je danas bivši talijanski premijer Enrico Letta kojeg su čelnici EU zadužili da pripremi izvješće o budućnosti jedinstvenog tržišta.

Letta će danas predstaviti svoje izvješće čelnicima država članica Europske unije, koji će se okupiti u srijedu kasno popodne na dvodnevnom izvanrednom summitu.

Bivši talijanski premijer kaže da EU mora, da bi ostvarila svoje ciljeve, naročito u zelenoj i digitalnoj tranziciji, imati jedinstveno financijsko tržište, koje on naziva Unija štednje i investicija. To bi omogućilo da se štedni ulozi građana usmjere za financiranje europskih poduzeća.

"Nedovoljno privlačno tržište"

"Glavni prijedlog je da radimo na stvaranju Unije štednje i investicija. Više od 300 milijardi eura godišnje napušta Europu i odlazi u Sjedinjene Države zato što je europsko financijsko tržište rascjepkano i nije dovoljno privlačno", izjavio je Letta na konferenciji za novinare. Pritom, upozorava Letta, "nema vremena za gubljenje, moramo djelovati brzo".

Nakon ruske agresije na Ukrajinu europska industrija je izgubila prednost koju je dotad imala - jeftinu rusku energiju - i to u trenutku kada je suočena sa sve većom konkurencijom Sjedinjenih Država i Kine, koje masovno subvencioniraju svoje industrije i imaju lakši regulatorni okvir. Stoga postoji bojazan da bi Europa mogla znatno zaostati za njima u tehnologijama budućnosti poput solarnih panela, baterija, čipova, umjetne inteligencije.

Letta vidi rješenje u jedinstvenom financijskom tržištu koje bi omogućilo mobilizaciju privatnog kapitala. Osim unije tržišta kapitala, Letta predlaže jedinstveno tržište u području telekomunikacija, energije i obrane. Ta četiri područja sada su rascjepkana različitim nacionalnim propisima država članica, što je prepreka za ekonomiju razmjera, to jest za masovnu proizvodnju koja smanjuje troškove po jedinici proizvoda.

Konkurentni SAD-u

Teži pristup kapitalu naročito pogađa europske digitalne startupove i tjera ih prema Sjedinjenim Državama, koje imaju snažno financijsko tržište na kojem završava i dio europskih štednih uloga. I u području obrane, EU plaća visoku cijenu zbog fragmentacije tržišta, kaže Letta.

"Oko 80 posto onoga što smo potrošili na vojnu pomoć Ukrajini otišlo je neeuropskim proizvođačima. To je ludost", rekao je Letta.

Osim Lette, još jedan bivši talijanski premijer, Mario Draghi zadužen je da pripremi izvješće o konkurentnosti europskog gospodarstva, koje bi on trebao predstaviti na summitu u lipnju. Ta dva izvješća trebala bi biti komplementarna i poslužiti kao temelj za konkretnije prijedloge Europske komisije, koji se mogu očekivati najranije u ljeto sljedeće godine.

Države članice EU i zemlje Europskog ekonomskog prostora pokrenule su 1993. jedinstveno tržište s četiri slobodna protoka - slobodno kretanje robe, usluga, ljudi i kapitala. Iako se smatra jednim od najvećih postignuća u europskim integracijama, ono još uvijek ne funkcionira u potpunosti i stoga je sve veći pritisak da se to ispravi kako bi Europa mogla izdržati konkurentski pritisak.