VODITELJ operacija u SOA-i Ante Letica analizirao je u HTV-ovoj emisiji "Studio 4" koliko je realan američki vojni udar na Iran.

Na pitanje jesmo li ušli u novu, neizvjesnu fazu "igre živaca", u kojoj se čeka hoće li američke i izraelske zračne snage krenuti prema Iranu s ciljem gađanja vojnih ciljeva i nuklearnih postrojenja, Letica je odgovorio kako se temeljne pozicije nisu promijenile.

"Iran nije odustao od svog nuklearnog programa, kao što ni Amerikanci ni Izraelci nisu odustali od njegova uništenja. Ovo je bila igra živaca u smislu dodatnog pritiska na iranski režim da zaustavi krvoproliće, masovna uhićenja i najave vješanja", naveo je.

"Možemo očekivati da se u jednom trenutku krene na Iran"

Iako se u ovom trenutku ne bilježe izravni vojni pomaci, Letica vjeruje da je ključna odluka već donesena.

"Ja osobno mislim da je odluka o udaru na Iran donesena, ali da je odgođeno njezino izvršenje do trenutka koji će biti najbolji i najučinkovitiji za Amerikance i njihove saveznike na Bliskom istoku, posebno Izraelce. Možemo očekivati da se, ovisno o razvoju situacije u Iranu, ta odluka u jednom trenutku aktivira i da se krene na Iran. Za sada - ne", poručio je.

Osvrnuo se na sposobnost Irana da se nosi s unutarnjim nemirima i mogućim vanjskim vojnim udarom. Naglasio je kako je teško donositi čvrste procjene isključivo na temelju informacija dostupnih iz medija, no da se određeni zaključci ipak mogu izvući.

Tvrdi kako je iranska vojska brojčano snažna, osobito u pješaštvu, ali i da je njezina uloga u političkom smislu izrazito ograničena.

Korpus Revolucionarne garde uspostavljen je prvenstveno kako bi čuvao islamski režim iznutra i kontrolirao vojsku, da ona ne izađe iz okvira koji su joj zadani. Uz Revolucionarnu gardu, važnu ulogu imaju i Basidži, paramilitarna i dobrovoljačka milicijska formacija.

"Riječ je o iznimno okrutnoj strukturi, povezanoj s tzv. moralnom policijom, koja ima vrlo široke ovlasti. Ona je svojevrsni rezervoar za mobilizaciju pripadnika Revolucionarne garde i iranske vojske, koja u takvom sustavu nema kapacitet djelovati samostalno. Može čuvati granice, ali ne može biti faktor političkih promjena", objasnio je Letica.

"Iranska oporba je razjedinjena"

Upozorio je da se iranski režim teško može srušiti isključivo vojnim udarima izvana. Slaže se s tezom kako većina građana Irana, bez obzira na nezadovoljstvo režimom, ne želi da političku budućnost Irana kroje Sjedinjene Američke Države ili Izrael.

Govorio je i o slabosti iranske oporbe. "Iranska oporba je razjedinjena. Prosvjednici nemaju jasan politički program osim rušenja teokratskog režima. Ne postoji snaga koja bi mogla ujediniti narod kao 1979. Nije stvorena kritična masa koja bi režim srušila iznutra", ustvrdio je.

Upozorio je i na moguće posljedice naglog sloma vlasti. "U slučaju rušenja režima Iran bi vrlo vjerojatno ušao u kaos građanskog rata, što ne bi bilo dobro ni za okolne države. Upravo zato su susjedne zemlje prilično rezervirane prema onome što Amerikanci rade", zaključio je.