BITCOIN se posljednjih mjeseci ponaša čudno, piše CNN. Najpoznatija svjetska kriptovaluta je pala ispod 63.000 dolara, što je najniža vrijednost od listopada 2024. To je ogroman pad u odnosu na rekordnu vrijednost od 124.000 dolara.

Sam pad, međutim, nije ništa neuobičajeno. Kriptotržište poznato je po snažnim oscilacijama i bitcoin je u prošlosti prolazio kroz velike slomove. Ono što je neobično jest trenutak u kojem se to događa. Četveromjesečni pad dolazi u razdoblju kada je bitcoin, barem u teoriji, imao sve preduvjete za rast.

Geopolitičke napetosti rastu, AI unosi nemir na burze

Zagovornici kriptovaluta godinama tvrde da bi bitcoin trebao funkcionirati kao "digitalno zlato", odnosno kao sigurno utočište u nesigurnim vremenima, u koje se kapital slijeva kada tržišta postanu nervozna.

A globalna situacija ove godine upravo to jest. Geopolitičke napetosti rastu: predsjednik SAD-a Donald Trump prijeti napadom na Iran nakon uklanjanja čelnika Venezuele, zaoštrava odnose s europskim saveznicima i Kanadom zbog Grenlanda te prijeti višim carinama Južnoj Koreji.

Istodobno, veliki iskoraci u umjetnoj inteligenciji unose nemir na burze. Pokazatelji straha na tržištima šalju jasne signale. CNN-ov indeks straha i pohlepe čvrsto je u zoni "straha", dok je indeks volatilnosti VIX nakratko dosegnuo najvišu razinu od studenoga, kada su tržišta potresli zbunjujući makroekonomski podaci i rezultati Nvidije.

Zlato se i dalje smatra ultimativnim sigurnim utočištem

Takva klima potaknula je snažan rast cijene zlata, koje je nedavno premašilo 5500 dolara po unci. Zlato se i dalje smatra ultimativnim sigurnim utočištem, rijetkom i opipljivom imovinom koja čuva vrijednost, navodi CNN.

Bitcoin, međutim, ne slijedi taj trend. Od početka godine izgubio je oko 20 posto vrijednosti, unatoč svim globalnim neizvjesnostima. Investitor Michael Burry, poznat po prognoziranju financijske krize 2008., nedavno je ustvrdio da su snažne oscilacije cijena zlata i srebra djelomično posljedica toga što bitcoin investitori prodaju plemenite metale kako bi ublažili gubitke na kriptotržištu.

Pad bitcoina izbrisao je i tzv. "Trumpov učinak". Nakon Trumpove pobjede na izborima u studenome 2024., kriptovalute su snažno porasle jer je tada najavio blažu regulaciju sektora, za razliku od ranijih stavova, podsjeća CNN.

Povijest bitcoina obilježena sličnim ciklusima

No novi pad potaknuo je sumnje u temeljnu tezu da je bitcoin doista "digitalno zlato". Umjesto da djeluje kao zaštita, bitcoin se ponaša kao rizična imovina. U razdobljima straha investitori ga ne kupuju, nego prodaju. Razlika u kretanju cijena dodatno učvršćuje taj dojam: zlato je od listopada poraslo 24 posto, dok je bitcoin pao 44 posto.

Dodatni udarac stigao je iz Washingtona, gdje je američki ministar financija Scott Bessent izjavio da Ministarstvo financija nema ovlasti stabilizirati kriptotržišta.

Unatoč svemu, dio investitora i dalje vjeruje da ovo nije kraj. Povijest bitcoina obilježena je sličnim ciklusima. 2014. tržište se urušilo nakon hakiranja burze Mt. Gox, 2018. bitcoin je pao 74 posto zbog pucanja balona inicijalnih ponuda kriptovaluta, a 2021. i 2022. uslijedili su novi slomovi nakon regulatornih pritisaka i afere FTX.

U svakom od tih slučajeva bitcoin se oporavio u roku od otprilike godinu i pol. Hoće li se povijest ponoviti, ostaje otvoreno pitanje, zaključuje CNN.