VIJEĆE Hrvatske biskupske konferencije (HBK) za život i obitelji uputilo je u četvrtak, u prigodi Dana života, poruku u kojoj se naglašava da na osobe s invaliditetom treba gledati kao na dar, blagoslov i obogaćenje za obitelj, Crkvu i društvo.

O poruci "Osobe s invaliditetom – dar, blagoslov i obogaćenje za obitelj, Crkvu i društvo" govorili su voditelj Ureda HBK za život i obitelj Petar Krešimir Hodžić, predsjednica Pododbora za osobe s invaliditetom Vijeća HBK za laike i povjerenica za pastoral  osoba s invaliditetom Sisačke biskupije Željka Šemper, povjerenik za pastoral osoba s invaliditetom Varaždinske biskupije  Leonardo Šardi i viša savjetnica Nacionalnoga katehetskog ureda HBK za osobe s poteškoćama u razvoju Kristina Benček.

Zauzimati se za što kvalitetniju skrb 

 Hodžić je pozvao sve društvene činitelje i ljude dobre volje, a ponajprije vjernike, da se još predanije angažiraju kako bi skrb za osobe s invaliditetom svih dobnih skupina bila što kvalitetnija i što dostupnija na cijelom teritoriju Republike Hrvatske.
Na osobe s invaliditetom prije svega treba gledati kao na dar, blagoslov i obogaćenje za obitelj, Crkvu i društvo, jer svaki je čovjek stvoren na sliku i priliku Božju, istaknuo je. Svaki je čovjek Božje željeno dijete, neprocjenjivo vrijedan pa svaki ima svoje mjesto u Božjem planu, dodao je.
Naglasio je kako nasljedovati Krista podrazumijeva prihvaćanje vlastitog stanja i ograničenosti te stanja i ograničenosti bližnjega, ali i prepoznavanje bogomdanih darova i talenata koji su, poput svih ostalih, i osobe s invaliditetom pozvane umnožiti u ostvarivanju poziva na svetost.

Posebno su pogođene obitelji osoba s invaliditetom

Osobe s invaliditetom i njihove obitelji pogođene su brojnim izazovima koji ih nukaju na propitivanje smisla patnje i trpljenja. Dobro je da osobe s invaliditetom prepoznaju važnost intimnog prijateljevanja s Isusom kako bi poseban plan koji Bog ima s njima doživjeli i kao izvor posebnih milosti koje vode osobnom posvećenju, rekao je voditelj Ureda HBK za život i obitelj Hodžić.
Ocijenio je da će se tako lakše nositi s izazovima kao što su nadilaženje osjećaja manje vrijednosti, uključivanje u društvenu i crkvenu zajednicu, odabir prikladnog školovanja i zanimanja, dvojbe oko sklapanja braka i pronalaženja bračnog druga te prihvaćanje tuđe pomoći za sebe i svoju obitelj.
Najveći teret izazova pada na obitelji osoba s invaliditetom te je potrebno da župne zajednice uočavaju, prihvaćaju i podupiru te obitelji kako bi se lakše nosile s izazovima i svjedočile svoju vjeru, rekao je. 
Jednakom zauzetošću, naglasio je Hodžić, treba skrbiti i o osobama s invaliditetom koje ne žive u svojim vlastitim obiteljima.

Polovica hrvatskih stanovnika suočava se s problematikom osoba s invaliditetom

Šemper je navela da prema službenim podacima u Hrvatskoj žive 586.153 osobe s invaliditetom, što je 15.1 posto ukupnog stanovništva prema popisu iz 2021.
Među njima je 64.063 djece i mladih do 19 godina. Ako tim brojevima pridodamo obitelj, užu rodbinu i prijatelje tih osoba, dolazimo do zaključka da se polovica ukupnog broja stanovnika Hrvatske izravno suočava s problematikom osoba s invaliditetom, dodala je. 

Potrebne su prilagodbe za osobe s invaliditetom

Šardi je istaknuo kako žele potaknuti provođenje potrebnih prilagodbi u pastoralnom djelovanju Crkve sukladno potrebama osoba s invaliditetom.
To se odnosi na pastoralne prilagodbe oblika i metoda oko uključivanja u crkveni život, na prilagodbe u osposobljavanju davanja svjedočanstva vjere, u podjeli sakramenata, u pripravi za brak te arhitektonske prilagodbe pristupa crkvenim prostorima i organizaciji većih vjerskih događaja te u formaciji svećenika i pastoralnih suradnika, rekao je.
Po riječima Kristine Benček brojni su pozitivni primjeri skrbi o osobama s invaliditetom i djecom s teškoćama u razvoju na svim društvenim razinama, pa tako i u Crkvi.
Tako je HBK preko Nacionalnog katehetskog ureda u dva navrata organizirala doškolovanje vjeroučitelja koji rade s djecom s teškoćama u razvoju, napomenula je i dodala kako im se osigurava i redovito stručno usavršavanje.

 Dan života ove godine obilježava se u nedjelju 6. veljače.