JOE BIDEN prvi je američki predsjednik koji je nazočio komemoraciji za žrtve masakra u Tulsi u Oklahomi, održanoj u utorak, u kojemu je ubijeno oko 300 Afroamerikanaca 1921. godine, a došao je "pomoći da se prekine šutnja".

"Događaji o kojima govorimo dogodili su se prije 100 godina, a ja sam ipak prvi predsjednik u 100 godina koji je došao u Tulsu", rekao je Biden, dodavši da želi "razotkriti istinu".

"Došao sam ovdje kako bih pomogao da se prekine šutnja. Jer u šutnji se rane produbljuju", istaknuo je.

Rasistički napad u Tulsi "bio je predugo zaboravljen u našoj povijesti. Odmah nakon što se to dogodilo, bilo je napora da se to izbriše iz našeg sjećanja", rekao je Biden. 

"Neke su nepravde tako grozne, tako zastrašujuće"

"Neke su nepravde tako grozne, tako zastrašujuće, toliko bolne da ne mogu ostati pokopane", nastavio je Biden, koji je bio i potpredsjednik Baracku Obami.

Biden je iskoristio ovaj povijesni govor da osudi napade "apsolutno bez presedana" na biračko pravo Afroamerikanaca, "najosnovnije pravo", kroz zakone koji ograničavaju pristup biralištima u nekim konzervativnim državama.

Dvodnevno krvavo nasilje u Tulsi, koje je započela rulja bijelaca 31. svibnja 2021., desetljećima se u Americi ignorira kao povijesna činjenica, navodi BBC, a prošle godine, nakon okrutnog ubojstva Georgea Floyda u Minneapolisu, ponovo je aktualizirano.

Nezapamćeno nasilje dogodilo se u bogatoj afroameričkoj četvrti Greenwood u Tulsi, koja je nazivana i Crni Wall Street, nakon što je jedan Afroamerikanac optužen za napad na bjelkinju.

Iako optužbe nisu bile dokazane, pokrenule su val ubojstava crnih stanovnika, pljački njihovih domova i paljenja zgrada blok po blok. U konačnici je uništeno više od tisuću zgrada.

Procjenjuje se da je 300 ljudi ubijeno, tisuće su ostale bez domova, a cijela zajednica bila je uništena.

Biden je 31. svibnja proglasio danom sjećanja, pozvavši Amerikance da se "zajednički obvežu na iskorjenjivanje sistemskog rasizma i pomoć u obnovi zajednica i života koji su njime uništeni". Priznao je pritom i ulogu savezne vlade u "oduzimanju bogatstva i prilika crnačkim zajednicama".

On se u Tulsi sastao s troje ljudi koji su preživjeli taj masakr: Violom Fletcher, Hughesom Van Ellisom i Lessie Benningfield Randle, koji danas imaju između 101 i 107 godina. Također je posjetio izložbu posvećenu tom masakru u kulturnom centru Greenwooda.