DAN NAKON što je Index otkrio da doktorska disertacija ministra obrane Marija Banožića, obranjena na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, sadrži dosad sasvim nepoznat podatak da su Hrvatska i Njemačka susjedne države, on se tim povodom požalio RTL-ovu mikrofonu: "Svjedoci smo nečega u Hrvatskoj, puno puta vam vrednuje vaš znanstveni doprinos netko koji nema jednostavno ona osnovna znanja."

Ministar kaže da su Njemačka i Hrvatska susjedne države. I da se to može objasniti kontekstom

Ministar obrane i osječki doktor znanosti, naime, smatra da smještena u adekvatan kontekst - taj vječni partner mnogih neznanja i muljaža - Njemačka zaista može biti susjedna država Hrvatskoj. Evo kako on to objašnjava: "A isto tako govorimo, o susjednim državama, riječ je o rečenici koja je vađena iz konteksta. Ja sam govorio tada o temi cikloturizma, mreži biciklističkih ruta koje se protežu od Njemačke, odnosno preko Schwarzwalda do Crnoga mora, isto tako jedan dio te EuroVela mreže prolazi upravo kroz Republiku Hrvatsku, ruta Dunav-Hrvatska i u tom kontekstu kada promatrate razvijenost cikloturističkih ruta je spomenuta isto tako Njemačka. U konačnici, rad kad je pisan, Hrvatska je već bila tada europska članica. Dakle, u tom kontekstu je susjedna država."

Da nam se ne bi predbacivali konteksti i interpretacije, citirali smo ministra u prirodnoj ljepoti njegove misli. Ona, prirodna ljepota Banožićeve misli, ostavlja nas tek u nedoumici je li ministar obrane snažnije hrkao na satovima geografije ili hrvatskog. Odnosno, je li mu manje jasno kako izgleda karta Europe ili što znači sintagma "susjedna država".

Ili oboje?

Čelni čovjek Ministarstva obrane, kako se čini, vjeruje da države postaju susjedne kad se umreže biciklističkim stazama. Ne zvuči baš mudro, ali kad znamo kakve mu je muke s običnim semaforom imao kolega iz resora gospodarstva, ovo Banožićevo zvuči kao kompleksno filozofsko pitanje.

Banožić ili ne zna geografiju ili ne razumije što znači riječ susjed

A onda, taman kad je umalo ostavio dojam čovjeka tako duboko upućenog u cikloturističku alkemiju da mu se otkrila dosad nepoznata znanstvena dimenzija u kojoj se Hrvatska i Njemačka komšijski gledaju preko tarabe, Banožić je izgovorio sljedeće rečenice: "U konačnici, rad kad je pisan, Hrvatska je već bila tada europska članica. Dakle, u tom kontekstu je susjedna država."

Pod pretpostavkom da u Banožićevu vokabularu ovo "europska članica" znači da je Hrvatska u času kad je napisao disertaciju već bila u EU, što je neosporno točno, jasno je da ministar nije sasvim ovladao pojmom susjedstva. Susjedni je, naime, onaj koji je u neposrednoj blizini nekomu ili nečemu, a ne onaj s kim ste u uniji država.

Da se Unija proteže do njemačkih granica, Banožićevo brbljanje još bi i imalo kakvo-takvo opravdanje. No Njemačka je, baš kao i Hrvatska, u EU. Nisu susjedne države iako Banožić vjerojatno misli kako je i Velika Britanija, sve do Brexita, bila hrvatska susjeda.

I tu smo opet na onoj prvoj rečenici. Kada smo svojedobno pisali o doktoratu Vice Mihanovića, predsjednika splitskog HDZ-a, on je zapazio da nismo dovoljno kompetentni da bismo razumjeli svu dubinu njegovih riječi. Sada Banožić veli da mu "znanstveni doprinos" vrednuje "netko koji nema jednostavno ona osnovna znanja".

No mi se nismo bavili Banožićevim "znanstvenim doprinosom", nego smo skrenuli pažnju da Njemačka i Hrvatska nisu susjedne države. Ministar govori loše, konfuzno, ne zvuči kao osoba s bogatim rječnikom, ali ima i previše godina da ne bi znao što znači biti nekome susjed.

RTL-ov novinar pitao ga je za još jedan podatak koji smo našli u disertaciji - da je rat trajao do 30. lipnja 1996. godine.

Ministar obrane i dalje taji gdje su hrvatske snage ratovale 1996. godine

Ministar obrane odgovara: "Dakle, ono što je napisano, to je i u Zakonu o braniteljima, odnosno zakonu koji definira prava branitelja, a to je da je rat u Hrvatskoj završio 30. 6. 1996. godine. Dakle, nije moja teza, nego teza koja stoji u zakonu."

Odlično.

Krajem 1999. godine sabor je donio Zakon o dopunama zakona o obveznim odnosima u kojemu je stajala odredba da se prekidaju postupci protiv Republike Hrvatske "radi naknade štete koju su uzrokovali pripadnici hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga u vojnoj ili redarstvenoj službi ili u svezi s obavljanjem vojne ili redarstvene službe tijekom Domovinskog rata od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996." te da će se nastaviti "nakon donošenja posebnog zakona kojim će se urediti odgovornost za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata".

Nešto kasnije navedeni je datum zaista ušao u Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. No znanstvenik Banožić u tekstu ne spominje 30. lipnja 1996. godine kao zakonsko određenje kraja rata, nego kaže: "Nakon vojnih operacija združenih hrvatskih vojnih snaga 1996. godine u kojima su oslobođeni do tada okupirani prostori Hrvatske uz granicu Bosne i Hercegovine, započinje ponovno oživljavanje turizma i obnova uništenih objekata."

Koje su vojne operacije "združenih hrvatskih vojnih snaga", e to je pitanje na koje Banožić još nije dao odgovor.

I koliko su bile daleko od granice s Njemačkom.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala