Foto: FAH

IAKO je pobjeda republikanskog kandidata i građevinskog milijardera Donalda Trumpa u svijetu odjeknula kao iznenađenje, već neko vrijeme se osjećalo da je na djelu pobuna goleme zaboravljene bjelačke radnike većine te da je establišment propustio prepoznati razmjere razočaranja stare, rooseveltovske, društeno konzervativne Amerike, izjavio je Hini danas povjesničar i bivši profesor na Yaleu Ivo Banac

"Već neko vrijeme se osjećalo da je na djelu pobuna masa, odnosno bjelačke radničke većine koja je pomalo zaboravljena u naletima globalizacije, burzovnih manipulacija, novog doseljeničkog vala i političke korektnosti", kazao je Banac.

Banac naglašava i kako su republikanci obranili većinu u oba doma Kongresa i podsjeća da su ankete i mediji uporno predviđali i zagovarali pobjedu Hillary Clinton.

"Pokazalo se da su u krivu i da establišment jednostavno nije poznavao dubinu i razmjere razočaranja stare, rooseveltovske, društeno konzervativne Amerike", istaknuo je Banac, dugogodišnji profesor povijesti na sveučilištu Yale.

Klatno se pomaknulo udesno

Anđelko Milardović, politolog i voditelj Instituta za europske i globalizacijske studije, nije iznenađen pobjedom Donalda Trumpa i smatra da je ovo bilo glasovanje protiv sustava.

"Po meni, palo je povjerenje u establišment", kazao je Milardović i dodao da se o američkom političkom sustavu gotovo može govoriti kao o nasljednim monarhijama, poput Kennedyja, obitelji Bush i Clintona.

"To je po meni bilo glasovanje protiv sustava. Nećemo više dinastiju Clinton", rekao je Milardović.

Istaknuo je da je Trump, iako se slaže da su republikanskom kandidatu otišli glasovi zanemarenog radničkog sloja, ipak predstavnik oligarhijskih struktura.

"Ali, to je i Hillary Clinton, tako da se borba vodila između dviju oligarhijskih struja. To je bezobrazno bogata klasa", rekao je Milardović, dodavši da je kampanja je bila "bez sadržaja i prljava te da slobodno možemo govoriti o njezinoj balkanizaciji".

Politički analitičar Davor Gjenero smatra da je u Americi uobičajeno da se klatno pomiče s ljevice na desnicu svakih osam godina jer kao što je Obama započeo mandat s većinom u oba doma Kongresa tako i sada Trump počinje mandat s većinom u oba doma. Također podsjeća da je slična situacija bila s administracijom Busha mlađega i Billa Clintona.

"Ništa neubičajeno na prvi pogled, ali ono što je neuobičajeno jest činjenica da prvi puta imamo predsjednika SAD-a koji ne pripada političkim elitama u pravom smislu riječi, nikada nije obavljao dužnosti niti u zakonodavnoj niti u izvršnoj vlasti", kazao je Gjenero.

"To je bio dodatni argument za Trumpovu pobjedu u odnosu na Clinton koja simbolizira te centre političke moći prema kojima Amerika ima sve veći odmak", kazao je Gjenero. Poraz Clinton pripisuje i činjenici da model socijalne politike Obame nije dao željene rezultate.

Promjene u vanjskoj politici i utjecaj na Hrvatsku

Banac, međutim, ne vjeruje da će se svi politički kanoni preko noći promijeniti.

"Ali, bit će temeljitih promjena u nizu domaćih i vanjskih politika. Potonje su za nas važnije", rekao je Banac.

Prema njegovom mišljenju, ono čemu treba posvetiti posebnu pažnju jest budućnost američko-ruskih odnosa, kaže Banac i dodaje da je Trump za vrijeme kampanje neodgovorno otpisivao NATO savez, čak dovodio u pitanje obranu baltičkih država u slučaju ruske agresije.

 "Ako nova američka vanjska politika Rusiju ne doživljava protivničkom silom, onda možemo očekivati da će na Balkanu jačati ruska struja što za nas nije dobro. Ali ne mislim da će ovaj, naš dio svijeta biti prioritetan", ocijenio je Banac.

No, Banac dopušta da može doći i do posve novih situacija jer je, po njegovom uvjerenju, Putin svjestan da je "zagrizao više nego što može prožvakati".

"Njemu, koji razmišlja vrlo osobno što se vanjske politike tiče, bila bi dobrodošla neka isprika, recimo novo lice u Washingtonu, da malo uvuče svoje rogove tamo gdje su preduboko ušli", ocijenio je Banac.

Milardović napominje da treba razlikovati dva diskursa, jedan u kampanji a drugi kada se preuzme vlast. "Ne vjerujem da bi Trump išao u tome smjeru bez Amerike NATO ne postoji. Odmah poslije pobjede rekao da neće ulaziti u konflikt s drugim narodima", rekao je Milardović.

Milardović smatra da se s Trumpom u Bijeloj kući za Hrvatsku ništa bitno neće promijeniti.

"Mi nemamo vanjskopolitičku koncepciju, samo smo usidreni tu gdje jesmo i prikopčani na SAD, EU i NATO", rekao je. Daljnje jačanje utjecaja Rusije na jugoistoku Europe očekuje samo u slučaju neke veće konfrontacije i zanemaruje ulogu EU-a.

"U toj cijeloj priči Europska unija je patuljak. Ako nešto ne može riješiti već 25 godina postavlja se pitanje njezina postojanja", zaključio je Milardović.

Osvrnuvši se na vanjskopolitičke izjave u kampanji, Gjenero podsjeća da je Trump bio vrlo skeptičan prema euroatlantskom savezništvu i vrlo je oštro dovodio u pitanje današnji sustav kolektivne sigurnosti.

"Ta njegova retorika itekako se tiče Hrvatske u dva smisla: jedan aspekt tog pitanja je sama euroatlantska pozicija Hrvatske dok je drugi aspekt održivost modela na kojem je hrvatska politika u zadnje vrijeme najviše radila, a to je inicijativa predsjednice o vertikalnoj integraciji Europe", rekao je Gjenero.

Trump je, pojašnjava analitičar, u kampanji naglašavao da očekuje da zemlje savezništva same snose troškove svoje sigurnosti i kako svi oni koji ne ispunjavaju financijska očekivanja ne mogu niti očekivati zaštitu unutar sustava kolektivne sigurnosti.

"Sve to na neki način predstavlja rizik za hrvatsku poziciju koja je čvrsto vezana uz Europsku uniju. Rizik predstavlja i činjenica da bi Trumpov izbor mogao biti veći udar na EU nego što bi to mogao biti Brexit", ocijenio je Gjenero i dodao da treba vidjet da li će njegova pobjeda uistinu značiti distanciranje SAD-a u odnosu na institucije EU-a.

Rizik za balkansko područje ovisit će, kako tvrdi Gjenero, i o tome kako će se razvijati odnosi između SAD-a i Rusije.

Po njegovom sudu, čini se da Amerika neće biti zainteresirana za značajniju razinu izgradnje brane velikom utjecaju Rusije na ovom prostoru.

"S druge strane, magnetizam EU-a je stravično oslabio tako da je proces proširenja praktički zaustavljen (...) Jedini hrvatski alat za utjecaj na BiH je bila europeizacija, ali pitanje je do koje mjere će se taj alat moći koristiti. Čini mi se da je položaj Balkana dosta rizičan", zaključuje Gjenero.

Porazi establišmenta u dvije ključne zapadne zemlje

Banac naglašava i da je cijeli europski establišment bio protiv Trumpa, što je posve razumljivo, jer kandidat Trump nije imao mnogo strpljenja za "europsku politiku beskrajnog dogovaranja, birokratske samovolje i nojevske ideologije poželjnog razmišljanja".

"Ovo je sada prilika za novo pozicioniranje europske politike u nekom probitačnijem smjeru. Vrijeme će pokazati i mnoštvo drugih posljedica Trumpove iznenađujeće pobjede. Sigurno je samo da smo na samom početku jednog novog svjetskom ciklusa", kazao je.

Uspoređujući pobjedu Trumpa i ishod britanskog referenduma o napuštanju Europske unije, Banac smatra da su te dvije pojave vrlo slične.

"Imamo dva poraza establišmenta u dvije ključne zapadne države", zaključio je Banac, ukazujući da su oba slučaja pokazala protivljenje establišmenta, protivljenje medija, ankete koje su pokazivale da neće doći do Brexita, odnosno da će pobijediti Clinton.

S obzirom na to da se u najmoćnijoj državi EU-a sljedeće godine bliže izbori, Banac je uvjeren da će ovakav ishod američkih predsjedničkih izbora ohrabriti protivnike kancelarke Angele Merkel u Njemačkoj.

"To je neizbježno, jer ono što je na neki način predstavljalo neku vrstu njemačkog konsenzusa, ako ne nakon 1945. onda svakako nakon 1968., je otklanjanje bilo kakve pomisli da išta što bi moglo imati i najmanje veze s najgorim razdobljem njemačke povijesti, erom hitlerizma, ima nekakvog utjecaja u Njemačkoj", rekao je Banac, upozorivši na mogućnost različitih reakcija na niz domaćih situacija, u prvom redu na iseljeničku, migrantsku krizu.

"Taj nativizam koji je bio snažan u američkim izborima postoji i u Njemačkoj, samo je prikriven i ne dolazi do izražaja", rekao je Banac.