Tekst: J.Š, J.D.
Foto: Neja Markičević/Cropix

JESMO li spremni izaći na ulice?
 
Puhovski: "Varšavska" se ne radi samo o Varšavskoj

Profesor Žarko Puhovski smatra da postoji veliko nakupljeno nezadovoljstvo koje u svakom trenutku može puknuti, a nije siguran koliko daleke implikacije to pucanje može imati.

"Moje uvjerenje i povijesno iskustvo je da nije bilo velikih događaja zbog velikih povoda. Bastilla se dogodila zato što je dana 14. srpnja 1789. godine policija malo grublje reagirala, ali je razina nezadovoljstva u narodu dovela do revolucije. Kod nas je situacija slična. Ljude nećete dobiti van zbog poreza, ali hoćete zbog toga što su Štefeku razbili bicikl", rekao je Puhovski za Index.

"Imamo situaciju, studenti se bune zbog tri promila državnog proračuna, ljudi u Varšavskoj zbog četiri stabla ispred jedne kuće, referendum se odnosi na jedan stavak jednog članka jednog zakona, što ne može biti sitniji povod. Zna se o čemu se radi, moj je osjećaj da se ne može očekivati ništa na velikim povodima, na velikim nepravdama, ali se svašta može očekivati na ovakvim manjima, uvjetno rečeno beznačajnijima. Imate situaciju da se 800.000 ljudi potpiše da su za promjenu jednog stavka, a većina njih i ne zna o čemu se radi, ali svi znaju o čemu je pozadina", objasnio je Puhovski.

"To je ono što je priča, ovdje se zna da se ne radi o Varšavskoj, nego o jednom sustavu, a sam povod je drugorazredan, puno je gora stvar koja se događa 150 metara dalje u Cesarčevoj, protiv koje se nitko ne buni. Varšavska je paradigma, i svaki stanovnik Zagreba zna da se zapravo radi i o njemu, kao što i svaki gimnazijalac zna da se studentski prosvjedi odnose i na njega, iako se studenti bore isključivo za svoja prava. Radi se o izvjesnoj konzistentnosti sustava, gdje god da se krene dolazi se do središta. Kao što balon pukne gdje god da ga se probuši. Ovo je izraz općeg nezadovoljstva, koji može imati eksplozivne posljedice, ali nažalost otvara i mogućnost manipulacije", zaključio je.

Gordan Malić: Izvaninstitucionalni oblik djelovanja je u krizi zajeban

Novinar Gordan Malić smatra da su građani "opravdano frustrirani", jer je zapravo cijela javnost bila zauzdana u vrijeme mandata Ive Sanadera. Uzroci ove krize nezadovoljstva su i u mandatu Ive Sanadera, ali i ranijih vlada, a teško je očekivati da će ova Vlada popraviti greške koja je sama napravila, jer između vlada Jadranke Kosor i Ive Sanadera nema kadrovskih razlika, osim premijera i potpredsjednika koji je u zatvoru.

"Je li izlaz u pobuni protiv vlasti i kakvoj pobuni? Onako kako su se bunili seljaci, koji su tražili otkupnu cijenu pšenice 30 posto veću od prosječne europske, i da se odbace kaznene prijave protiv onih seljaka koji su napali policijski auto u namjeri da ga bace s mosta, što me podsjeća na zahtjeve Hezbollaha, kad traže da se njihova braća koja se opravdano bore puste iz zatvora? To je jedan oblik i po meni je to potpuno krivi oblik borbe za zajedničku stvar, u tom slučaju se pretvorio u interesni oblik borbe. Drugi oblik borbe je ovaj koji možemo vidjeti u Varšavskoj ulici, u kojem se mogu slagati s ciljevima, ali ne i s metodom", rekao je Malić.

Objasnio je kako se slaže s namjerom da se državne institucije požuruje u obavljanju svog posla, ali je upozorio i na latentnu opasnost izvaninstitucionalnog djelovanja. "Kad dođe do neizbježne promjene vlasti bi se mogla ponoviti situacija iz mandata Ivice Račana. Tada bi se i druga strana, ona HDZ-ova, mogla okrenuti prosvjedima koji će preuzeti ulogu institucionalnog djelovanja. A kad imate dvije dijametralno suprotstavljene strane, ne može biti rasprave, koja je ključni oblik rješavanja problema. Izvaninstitucionalni oblik djelovanja je u krizi zajeban", smatra Malić.

Za održavanje rasprave ključnu bi ulogu morali preuzeti mediji, kao platforma preko koje se može objektivno suprotstaviti stručna mišljenja. "Tu bi ključnu ulogu morala preuzeti državna televizija, a ona to ne radi. Može se imati mini revolucije protiv ovog ili onog projekta, ali vjerujem da bi pritisak javnosti trebao biti prvenstveno usmjeren na promjene na najvećoj javnoj platformi, a to je javna televizija. Tada bi se moglo početi raspravljati o zaista bitnim pitanjima, a to je raskrinkavanje onih struktura – ratnih profitera, oglašivača, tajkuna, struktura koje su se obogatile na ovaj ili onaj način i čiji je jedini interes moć i novac, te koje ne dopuštaju da se ta rasprava povede. Kad se pokrenu te rasprave, mijenjat će se situacija, a ulica je uvijek dvosmjerna", rekao je Malić.

Latin: Na jesen idu prosvjedi

Denis Latin smatra da ova Vlada nema niti šanse da opstane, niti može nešto promijeniti u funkcioniranju države, a da prosvjedi u Varšavskoj najavljuju trend koji dolazi u jesen.
"Jadranka Kosor je u prvom valu u obračunu polučila pozitivne efekte, ali nije došlo do strukturalnih promjena. Samo se skidaju troškovi i smanjuju plaće, ali se nigdje ne vidi da se nešto radi, nema pomaka, i takva politika teško može opstati", rekao je.

"Smatram da će se recept koji se pokazao u Varšavskoj proširiti te da će ovakvih prosvjeda prema jeseni biti sve više. Vidi se da vlast sve više steže, ne samo po pitanju novca, nego i kad se vide ovakvi potezi policije. Oni kod svakog građanina izazivaju neki revolt i podsjećaju nas na neka stara vremena, ne samo u 90-ima, nego i ranije. Smatram da će se ovaj val ovakvih prosvjeda nastaviti u jesen i bit će zanimljivo onda vidjeti reakciju vladajućih. Danas je Andrija Hebrang na neki način zaštitio Tomislava Karamarka, ali zanima me hoće li to isto raditi na jesen, kad se isti prosvjedi budu odnosili na ovu vlast", rekao je Latin za Index.

Dodao je kako apsolutno podržava ovakve prosvjede. "Prosvjed u Varšavskoj nije samo prosvjed protiv Bandića, nego je nastao i kao jedan relikt Sanaderove vladavine. On ima snažnu simboliku – Sanader je skinut, idemo skinuti i Bandića. Hoto grupa je simbol jedne politike koja je propala, a Karamarkovo postupanje u ovom slučaju simbol jedne politike koja je na izdisaju", zaključio je Latin.

Kregar: Policijske mjere ne vraćaju dug
 
"Varšavska je početak jednog procesa za zaoštravanje pitanja odgovornosti u Hrvatskoj. Dokazalo se da institucije na bilo kakvo artikulirano izražavanje kritike i nezadovoljstva reagiraju snažnim policijskim mjerama, ali policijske mjere ne vraćaju dug niti sprečavaju odgovornost", rekao je za Index Kregar.