ZNANSTVENICI smatraju da je nešto tajnovito napravilo divovske, kozmičke "rupe od metaka" u nekim područjima naše galaksije, javlja Science Alert.

Naime, primijetili su niz rupa u dugačkoj nakupini zvijezda nazvanoj GD-1, što sugerira da je kroz njih prošla za sada nepoznata tvar. Astrofizičari su svoje istraživanje o neobjašnjivim procjepima u Mliječnoj stazi prošlog mjeseca predstavili Američkom društvu za fiziku (American Physical Society).

Rupe su milijun puta veće od našeg Sunca

Astrofizičarka Ana Bonaca sa Sveučilišta Harvard, koja je i otkrila tajanstvene rupe u našoj galaksiji, smatra da je najvjerojatniji krivac za njih – nama nevidljiva tamna tvar.

"Ne možemo uskladiti procjepe s vidljivim objektima“, rekla je Bonaca.

"Rupe o kojima govorimo mnogo su masivnije od zvijezda, milijun puta su veće od našeg Sunca. Dakle, nema zvijezda te mase i tu opciju možemo isključiti“, objasnila je.

"Da je te procjepe uzrokovala crna rupa, ona bi trebala biti velika poput supermasivne crne rupe u središtu naše galaksije", dodala je.

Nema takvih crnih rupa

S obzirom na to da ne postoje dokazi o postojanju takve crne rupe u drugim dijelovima naše galaksije, astrofizičarka pretpostavlja da se najvjerojatnije radi o masivnoj kugli tamne tvari koja je proletjela kroz zvijezde. No Bonaca smatra da je prerano za bilo kakve definitivne zaključke.

"Naravno da može postojati druga supermasivna crna rupa u našoj galaksiji, ali za očekivati je da bismo do sada primijetili neki znak njenog postojanja, poput zračenja ili mlazova. Također, u većini galaksija postoji samo jedna crna rupa koja se nalazi u njihovim središtima“, objasnila je Bonaca, a prenosi Live Science.

"S druge strane, nije 100% sigurno da se radi o kuglama tamne tvari. Može biti da se radi o vidljivom objektu koji se skriva negdje u galaksiji. Uglavnom, za sada samo znamo da je projurila gusta kugla nečega“, dodala je.

Dokaz za postojanje tamne tvari

Ovo istraživanje koje ukazuje na gustu kuglu nečega nevidljivoga što prolazi kroz našu Mliječnu stazu može biti dodatan dokaz fizičarima za postojanje tamne tvari. Također, to bi značilo da tajanstvena tamna tvar ima “ grudastu“ formu, kao što i pretpostavlja većina teorija o njoj.

Ako je "grudasta", to bi značilo da je nepravilno raspoređena diljem galaksije.

Znanstvena zvijezda iz Hrvatske

Pretpostavljamo da se po imenu astrofizičarke dalo zaključiti kako dolazi s naših područja. Ana Bonaca jedna je od naših znanstvenika koji se polako i uporno te uz veliki trud probijaju na svjetskoj znanstvenoj sceni.

Diplomirala je u Zagrebu, a doktorirala na prestižnom Sveučilištu Yale. Za svoj istraživački projekt "Electronic absorption spectra of hydrogenated protonated naphthalene and proflavine" je, kao studentica Fizičkog odsjeka PMF-a, dobila Rektorovu nagradu, dvije nagrade za postere na znanstvenim skupovima te nagradu Hrvatskog fizikalnog društva za najbolji istraživački rad studenta u 2009. godini.

Sada je na Harvardu, odnosno na istraživačkom odjelu Harvard-Smithsonian Center for Astrophysics.