Tekst: J.D.
Foto: AFP

IAKO su nacionalnog junaka izručili sudu za ratne zločine, uhitili bivšeg ministra zbog korupcije, ponudili voljena brodogradilišta na prodaju te postigli dogovor sa susjedima unatoč mogućem gubitku teritorija, Hrvatima bi sve to moglo biti uzalud, jer Europska unija zbog grčke krize postaje sve manje sklona daljnjem proširenju, piše Associated Press u članku naslova "Hrvatske nade za EU gube se zbog dužničke krize".

AP je citirao i razgovarao s nekoliko ljudi koji nisu tako sigurni da bi sav hrvatski napor mogao biti nagrađen toliko željenim ulaskom u Uniju. "Vođe EU-a danas imaju preča posla nego sanjati o proširenju", rekao je za Le Monde Jacques Rupnik iz Međunarodnog centra za proučavanje iz Pariza.

Hrvatska se drastično promijenila u zadnja dva desetljeća

"Iako je sada poznaju kao pitoresknu zemlju na Jadranskom moru koja je omiljena destinacija turista, Hrvatska je u zadnja dva desetljeća prošla ozbiljne društvene transformacije. Samo još nekoliko ruševina u unutrašnjosti zemlje podsjeća na nasilje nakon izlaska iz Jugoslavije. Hrvatska je morala ušutkati nacionalizam, a to je učinila proeuropskom politikom", stoji u tekstu.

Činilo se da će to biti nagrađeno, sve donedavno. Hrvatska je sljedeća na redu za priključenje EU, možda već 2012. godine. Druge balkanske države, Srbija, Crna Gora, Makedonija, BiH i Albanija, rado bi išle tim putem. No, čini se da EU više nije oduševljen primanjem tih zemalja.

Službeno i neslužbeno

"Službeno, europski birokrati ustraju na tome da će Hrvatska i drugi dobiti pozivnicu čim ispune kriterije. Ipak, postoje znakovi da entuzijazam za proširenjem blijedi – konferencija zakazana u Sarajevu za lipanj, koja je trebala služiti kao znak dobrodošlice balkanskim zemljama, sada je samo obična revizija stanja napretka u pregovorima", stoji u tekstu.

Savjetnik za vanjsku politiku hrvatskog predsjednika, Joško Paro, rekao je za AP da "nema direktne veze između konačne faze hrvatskih pregovora i grčke krize, niti je Bruxelles išta slično sugerirao". Tanja Miščević, bivša ravnateljica srpskog ureda za integraciju u EU, ne dijeli takav optimizam i vjeruje da će trenutna kriza imati "političke i financijske posljedice" na proširenje.

Grčka lekcija

Grčko balansiranje na rubu bankrota izmamilo je dosad neviđeno obećanje o 750 milijardi eura za fond za financijsku spremnost, a iskustvo s prezaduženom zemljom sigurno će potaknuti skepsu kod zemalja EU-a oko primanja novih članica. Bilo kakvo otezanje pregovora, s druge strane, moglo bi dati krila nekad iznimno jakom balkanskom nacionalizmu.

"Na kocki su europski fondovi, koji su članicama kao što su Irska i Portugal pomogli smanjiti razinu siromaštva i osigurali ekonomski prosperitet. Sve je u pristupu europskom tržištu, poslovima. Nema carina, nema viza. Zajednička obrana. Usto, kao što je grčka kriza pokazala, članstvo znači i veliku financijsku pomoć kad stvari zaguste, čak i ako pomoć dolazi uz uvjete. Za mnoge na Balkanu bitan je i simbolizam – pripadanje EU značilo bi da ste postali dio bogatog, pristojnog Zapada, a ne zaostala zemlja", zaključak je članka.