NAKON katastrofalnog požara koji je progutao Vjesnikov neboder, ključna pitanja ostaju bez odgovora: kakva je sudbina zgrade, tko je odgovoran i kada će se normalizirati promet u jednom od najprometnijih dijelova grada? O posljedicama požara i budućnosti zgrade u emisiji "U mreži Prvog" Hrvatskog radija raspravljali su stručnjaci, piše HRT.

Prometni kolaps oko Slavonske avenije

Marko Velzek iz Ureda grada Zagreba za civilnu zaštitu i sigurnost upozorio je na goleme prometne probleme. Iako promet ujutro donekle funkcionira, Slavonska avenija je neprohodna.

"Ljudi moraju voditi brigu o tome da će se itekako duže voziti. Protočnost je nekoliko puta manja. Promet će se normalizirati čim dobijemo signale što će biti sa zgradom, odnosno što će biti sa sigurnosnim perimetrom oko same zgrade. Ovo je sada napravljeno radi zaštite ljudi i sigurnog prometa", pojasnio je. Dodao je kako se zaštitna mreža još ne može postaviti jer hlađenje zgrade i dalje traje, a "vatrogasci svaki dan patroliraju ondje".

Šokantni prizori: Konstrukcija ogoljena do temelja

Stručnjaci Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo, zajedno s Ivom Hudan iz Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva, ušli su u zgradu čim su vatrogasci objavili da je požar ugašen kako bi obavili preliminarni pregled. Prizori koje su zatekli su šokantni.

"Prizori su nevjerojatni. Došli smo do pete-šeste etaže, tamo nema ničega, to je ogoljeno do same konstrukcije. Vidjeli smo da je konstrukcija promijenila boju i doživjela deformacije. U tom trenutku smo odlučili da nećemo dalje vršiti pregled i da je zgrada nesigurna za boravak ljudi", istaknula je Hudan.

Podmetnut požar ili dotrajale instalacije?

Dok policija istražuje uzrok požara i razgovara s nekoliko osoba, u javnosti se nagađa je li vatra podmetnuta ili je posljedica nečeg drugog. Iva Hudan navodi kako se razmatraju različite mogućnosti.

"Insinuacije su da je udario grom ili da je riječ o dotrajalosti instalacija, da je možda zaiskrilo i tada se požar na tako starim zgradama, s minimalnim mjerama zaštite od požara, vrlo brzo i lako širi", dodala je.

Na problem starijih građevina upozorila je i Ana Boljar iz Društva arhitekata Zagreb, naglasivši kako je neodržavanje zgrade sigurno utjecalo na požarnu sigurnost. Objasnila je da se propisi i sigurnosni standardi s godinama postrožuju.

"Građevine građene prije 50 ili 100 godina nisu podlijegale takvim rigoroznim propisima iz područja zaštite od požara ili statike. Briga oko tih građevina treba biti pažljivija zato što one nisu usklađene s današnjim propisima", zaključila je Boljar.