PODRŠKA američkom predsjedniku Donaldu Trumpu posljednjih se tjedana ustalila na 40 posto, što je najniže razina zabilježena tijekom njegova sadašnjeg mandata. Glavni razlog pada su slabe ocjene među hispanoameričkim biračima, pokazalo je istraživanje Reutersa i Ipsosa zaključeno u ponedjeljak, piše Reuters.

Šestodnevna anketa provedena je u vrijeme dok ekonomski pokazatelji upućuju na slabljenje američkog tržišta rada, a Trumpova administracija provodi opsežne imigracijske racije. Istovremeno, predsjednik je intenzivno uključen u diplomatske napore s ciljem okončanja rata između Rusije i Ukrajine.

Trumpova popularnost tako je ostala nepromijenjena u odnosu na anketu s kraja srpnja, no bilježi pad od sedam postotnih bodova u usporedbi s početkom njegova mandata u siječnju, kada ga je podržavalo 47 posto Amerikanaca.

Pad podrške i odnos s Rusijom

Najnovija anketa otkrila je i razočaranje među Hispanoamerikancima, skupinom koja je na prošlogodišnjim izborima pokazala sklonost Trumpu. Sada njegov rad odobrava tek 32 posto njih, što je najniža razina podrške zabilježena ove godine u toj demografskoj skupini.

Više od polovice ispitanika, njih 54 posto, uključujući i svakog petog republikanca, smatra da je Trump previše blizak Rusiji, unatoč njegovim naporima da posreduje u mirovnim pregovorima između Moskve i Kijeva. Čini se da je Trump prihvatio ruski stav prema kojem Ukrajina mora ustupiti dio teritorija kako bi se rat zaustavio. Trump se u petak na Aljasci sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a anketa je završena neposredno prije njegovog današnjeg sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Unutarnja politika i javno mnijenje

Kada je riječ o unutarnjoj politici, samo 42 posto ispitanika odobrava Trumpov pristup borbi protiv kriminala, dok 43 posto smatra da dobro upravlja imigracijskom politikom. U svim područjima, podrška pretežno dolazi od birača Republikanske stranke.

Nakon povratka u Bijelu kuću u siječnju, Trump je naredio opsežnu akciju protiv osoba koje ilegalno borave u zemlji, raspoređujući maskirane agente za uhićenja i deportacije diljem SAD-a. Ta je politika izazvala masovne prosvjede u gradovima poput Los Angelesa, gdje se otprilike polovica stanovništva izjašnjava kao latinoameričko.

Nedavno je naredio i slanje saveznih agenata i postrojbi Nacionalne garde kao pomoć policiji u Washingtonu, tvrdeći da je kriminal izvan kontrole. Službene statistike pokazuju da je nasilni kriminal dosegnuo vrhunac 2023. godine, ali od tada je u brzom padu.

Anketa Reutersa i Ipsosa provedena je online na uzorku od 4446 odraslih osoba diljem Sjedinjenih Država, uz marginu pogreške od oko dva postotna boda.