MARKOV trg zatvoren je za javnost od listopada 2020. godine, od tragičnog događaja kada je rastrojeni Danijel Bezuk iz vatrenog oružja zapucao po zgradi vlade, ranio policajca pred njom, a potom presudio sebi. Na Markov trg može se doći samo preko policijskih punktova, ako za to imate opravdan razlog ili ste ondje najavili prosvjed.

Otvaranje Markovog trga za javnost zatražili su već i udruga Glas poduzetnika i SDP-ov zastupnik u Gradskoj skupštini Renato Petek, a posljednja u nizu bila je saborska zastupnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš. "Trg svetog Marka treba biti dostupan građanima, a institucije zbog kojih je zatvoren za javnost trebaju se preseliti na drugu lokaciju", izjavila je Mrak Taritaš.

Mrak Taritaš: Markov trg treba biti dostupan svima

Mrak Taritaš je podsjetila da je Markov trg zatvoren za javnost metalnom ogradom sve od tragičnog događaja u listopadu 2020. "Od tada se nije dogodilo baš ništa, osim što je premijer pokazao nezadovoljstvo radom institucija koje su istraživale incident. Za očekivati je da će premijer ići na zamor materijala dok institucije ne pristanu dati izvješće koje će njemu odgovarati, a Markov trg će i dalje biti zatvoren", kazala je Mrak Taritaš.

Ističe kako od stanara Gornjeg grada neki mogu onuda proći, a drugi ne. "To nije normalno i uobičajeno u razumnoj zemlji, koja treba poštivati i štititi svoje institucije, ali mora voditi računa da Markov trg treba biti dostupan svim građanima i turistima", smatra čelnica GLAS-a.

Zastupnik u Gradskoj skupštini Renato Petek za Index je rekao da je dobio odgovor od MUP-a da će ograda na glavnom trgu Gornjeg grada ostati sve dok država smatra da postoji prijetnja.

Petek: Problem sigurnosti se može riješiti na drugačiji način

"Jedan od glavnih gradskih trgova je neprimjereno zatvoren, a mogu se koristiti tehnologija i uspješniji načini ako se želi zaštititi neki prostor. Suludo mi je da je trg i dalje zatvoren. Indirektno su mi u MUP-u rekli da i dalje postoji sigurnosna opasnost. Potpuno je nedopustivo zatvoriti Markov trg za javnost. To je glavni trg Gornjeg grada", rekao je Petek za Index.

Navodi kako takvih primjera zaštite prostora nema drugdje u Europi. "Problem sigurnosti se može riješiti na drugačiji način, a ne na ovaj priprosti. Ovo je sad pretvoreno u privatno dvorište vlade i sabora te u parkiralište za njihove limuzine. Takav postupak je sramota i uvreda za građane i kulturu grada", kazao nam je Petek.

Podsjetimo kako je MUP ljetos u javno savjetovanje pustio novi pravilnik o izradi prosudbe ugroženosti osoba, objekata i prostora, na temelju kojega će se donositi petogodišnje procjene ugroženosti štićenih osoba, zgrada i prostora visokog stupnja zaštite, a jedan od takvih javnih prostora je i Markov trg. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da na zatvaranje Markovog trga utječe i obnova od potresa.

MUP o Markovom trgu

"Postoje sigurnosne prosudbe koje su radili stručni timovi, no štićene zgrade na Markovu trgu, sabor, vlada i Ustavni sud, kao i Markova crkva, ulaze u proces obnove nakon oštećenja koje su pretrpjele u potresu. Zbog toga je procjena da ta dva procesa, obnovu nakon potresa i rješenja vezana uz sigurnost štićenih osoba i prostora, treba provesti paralelno. Markov trg do tada se neće otvarati za javnost", rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

U MUP-u, pak, objašnjavaju kako se planovi osiguranja na Markovu trgu rade za svaki konkretni događaj, što su za javnost zatvoreni dokumenti. Što se tiče plana osiguranja štićenih zgrada i samog trga, kažu kako je logično da se ti dokumenti preispitaju u kontekstu obnove nakon potresa jer će obnova zasigurno zahtijevati prilagodbe tipa privremenog preseljenja nekih ureda s kata na kat i slično, zbog čega je nemoguće izraditi plan osiguranja koji se ne bi mijenjao na dulji rok.

Pitamo vas mislite li da se Markov trg treba otvoriti za javnost - odgovorite nam u anketi.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.