SJEDINJENE DRŽAVE su jučer obilježile 75 godina otkako su građani Utaha na referendumu odobrili prijedlog XXI amandmana na američki Ustav te tako omogućili ukidanje Prohibicije.

5. prosinca 1933. godine je Utah postao 36. država koja je ratificirala prijedlog amandmana, koji je tako dobio tročetvrtinsku većinu među državama i stupio na snagu, automatski stavivši van snage XIX amandman, donesen 1919. godine, a temeljem kojeg je u SAD bila zabranjena proizvodnja i točenje alkoholnih pića.

Prohibicija, koju su njeni zagovornici, ali i protivnici, kasnije nazvali "plemenitim eksperimentom", bila je možda najspektakularnije utjelovljenje poslovice prema kojoj su "putevi do pakla popločani najboljim najmerama". Njeno uvođenje je predstavljalo kulminaciju desetljeća djelovanja tadašnjeg američkog "civilnog društva", odnosno trezvenjačkih pokreta čiji su predvodnici bile žene - kojima je XVIII amandmanom nedavno uvedeno pravo glasa dalo važan politički utjecaj. Zagovornici Prohibicije su se nadali kako će otrijezniti Ameriku, odnosno lišiti je alkoholizma i svih zala koji su se pripisivali "dobroj kapljici" - bolesti, nesreća na radu, kriminala i obiteljskog zlostavljanja.

Zahvaljujući holivudskim filmovima danas su svima poznate neke od neočekivanih posljedica zakona za koji se ispostavilo da ga Amerikanci zapravo i nemaju namjeru poštovati. Potražnju za alkoholom je ispunila ilegalna ponuda, odnosno mreža krijumčara alkoholnih pića među kojima su našli i neki uglednici, uključujući Joea Kennedyja, praoca istoimene političke dinastije; lavovski dio kolača su, međutim, preuzeli etablirani kriminalci kojima je Prohibicija donijela naglo bogatstvo, ali i poticaj da se umreže i postanu organizirani kriminal kakav danas poznajemo.

Iako su "speakeasyji", odnosno ilegalne točionice pića, bile javna tajna u svakom američkom gradu, a alkohol točio čak i u Bijeloj kući, sama činjenica da je Prohibicija ruglo nije bila dovoljna da se ukine. Nije to učinio ni sve veći broj krvavih obračuna između gangstera na ulicama. Prohibiciji je smrtni udarac dala Velika depresija, odnosno spoznaja kako naglo osiromašeno stanovništvo lišeno alkoholne utjehe zna biti sklono ekstremnim idejama, odnosno kako bi državi dobro došli prihodi od poreza na alkohol, a nezaposlenim radnicima radna mjesta u legalnim tvornicama alkoholnih pića.

Iako je Prohibicija ukinuta, njene posljedice se osjećaju i danas, prije svega u organiziranom kriminalu, odnosno već stvorenoj infrastrukturi koja je nekoliko desetljeća kasnije ulice američkih gradova preplavila narkoticima. Stoga se 75. obljetnica u Americi obilježavala ne samo prigodnim zabavama, nego i javnim pozivima da američko zakonodavstvo i prema konzumaciji narkotika - uključujući i najteže droge kao što su heroin, crack i metamfetamini - primijeni iste one pragmatične kriterije kakvi se primjenjuju prema alkoholu.

D.A.