SJEDINJENE Američke Države su sve manje kršćanska zemlja, a opadanje religijskog izjašnjavanja posebno je izraženo među mladim Amerikancima, pokazuju novi podaci. Udio odraslih Amerikanaca koji se izjašnjavaju kao kršćani smanjio se na dvije trećine, što znači pad od 12 posto u posljednjem desetljeću, ukazuju podaci Pew Research Centera. U istom razdoblju, udio onih koji se izjašnjavaju kao ateisti, agnostici ili "ništa konkretno" povećao se za 17 posto, na više od četvrtine odrasle populacije, prenosi britanski The Guardian.

Iako crkve i vjerski pokreti i dalje imaju snažan politički utjecaj na Trumpovu administraciju i na savezne države, udio odraslih Amerikanaca nazočnih vjerskim službama također je u opadanju. Udio odraslih bijelih Amerikanaca, preobraćenih kršćana ili evangeličkih protestanata, vjerske skupine koja najviše radi na nametanju svojih političkih stavova, danas je 16 posto, a prije 10 godina bilo ih je 19 posto.

Pao broj ljudi koji redovito idu u crkvu

Broj ljudi koji odlaze u crkvu najmanje jednom ili dvaput mjesečno pao je za sedam posto u posljednjih 10 godina. Danas ima više Amerikanaca koji kažu da u vjerskim obredima sudjeluju nekoliko puta godišnje ili manje (54 posto) nego onih koji sudjeluju barem jednom mjesečno (45 posto).

Opadanje vjerskog izjašnjavanja i aktivnosti utjecalo je i na rimokatoličku i na protestantske crkve. Prema Pewu, 43 posto odraslih identificira se s protestantizmom, u usporedbi s 51 posto 2009. godine. Katolika je 20 posto, što je pad od tri posto u odnosu na 2009. godinu.

Manje od pola milenijalaca su kršćani

Manje od polovine milenijalaca (49 posto) smatra se kršćanima, četvorica od desetorice izjašnjavaju se kao nereligiozni, dok 9 posto pripada nekršćanskim religijama. Isti broj milenijalaca kaže kako ne ide u crkvu (22 posto) i kako u crkvu ide barem jednom tjedno.

Izvještaj Pewa, objavljen u četvrtak, navodi kako se kršćanske zajednice ubrzano smanjuju. Broj nereligioznih se povećao u više demografskih skupina: bijelcima, crncima i Latinoamerikancima; muškarcima i ženama; svim američkim regijama; među onima s fakultetskim diplomama i onima s nižim obrazovanjem.

"Broj nereligioznih brže raste među demokratima nego među republikancima, iako ih ima sve više u oba politička tabora. Iako broj nereligioznih raste među mladima, kao i u većini starijih dobnih skupina, porast broja najizraženiji je među mlađim osobama", stoji u izvještaju.

Udio odraslih Amerikanaca koji se izjašnjavaju kao pripadnici nekršćanskih vjerskih skupina porastao je od 2009. do 2019. godine s pet na sedam posto. Dva posto Amerikanaca su Židovi, po jedan posto muslimani, budisti i hinduisti, a preostalih tri posto pripada ostalim vjerama. Među njima su i osobe koje kažu kako imaju vlastita religiozna uvjerenja i ljudi koji za sebe kažu da ih krasi "duhovnost".

Pewovi podaci temelje se telefonskim anketama iz 2018. i 2019. godine.