ADMINISTRACIJA novog američkog predsjednika Joea Bidena odlučnije će se angažirati u BiH, a popis onih koji će na tome raditi pokazuje kako se na scenu vraćaju osobe koje o toj zemlji znaju puno, tvrdi u petak sarajevski Dnevni avaz pozivajući se na neimenovane izvore bliske Bidenovu timu.

"Kako sada stvari stoje, najbliži poziciji državnog tajnika ili glavnog savjetnika za nacionalnu sigurnost je Antony Blinken", tvrdi izvor sarajevskog lista.

Blinken je tijekom administracije Baracka Obame, u kojoj je Biden bio potpredsjednik, najprije obnašao dužnost zamjenika savjetnika za nacionalnu sigurnost, i to od 2013. do 2015., da bi nakon toga dvije godine bio na poziciji zamjenika državnog tajnika.

U vrijeme prvog Obamina mandata bio je Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost. U njegovoj biografiji ostalo je zapisano kako je bio jedan od ključnih ljudi u suočavanju SAD-a s izazovima poput borbe protiv tzv. Islamske države (IS), migrantske krize te uspostave nove ravnoteže na azijskom kontinentu.

Pretpostavka je kako bi pod Blinkenom kao državnim tajnikom BiH postala područje kojim će se baviti više razine američke diplomacije, odnosno pomoćnik državnog tajnika, a ne kao do sada jedan od pomoćnika, što je trenutačno zadaća koju obavlja Matthew Palmer.

Nova strategija za BiH

Predlaganjem nove strategije za BiH navodno se sada bave dvojica bivših veleposlanika SAD-a u Sarajevu, Thomas Miller i John Menzies, obojica izvrsni poznavatelji stanja na terenu, a u američku bi se diplomaciju mogao vratiti i Nicholas Burns, nekada bliski suradnik Madeleine Albright, dok je ona vodila State Department.

Neimenovani izvor ipak sugerira kako ne bi trebalo očekivati spektakularne promjene u odnosu na BiH, barem ne sa samom početku Bidenova mandata, no moguće je kako će njegova administracija inzistirati na tome da se bitno ojača pozicija visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH, na kojoj je već duže od deset godina austrijski diplomat Valentin Inzko.

Njega bi navodno trebao zamijeniti diplomat iz Velike Britanije ili Kanade, koji bi uz to dobio mogućnost ponovnog korištenja jakih ovlasti poput smjene izabranih dužnosnika i nametanja zakona.

Od te bi se osobe, koja bi djelovala energično i raščistila put provedbi reformi, ujedno očekivalo da bude posljednji visoki predstavnik u BiH, no sve to bi tek trebalo dogovoriti s čelnicima Europske unije.

"Odnos Bidena s Rusijom će uvelike odrediti i snagu kojom će se SAD vratiti na Balkan i u BiH. Mnogo toga će ovisiti i o pristupu EU, koja za sada šalje vrlo pohvalne signale prema Bidenu", zaključuje Avazov izvor.