ČELNICI američkih koledža i sveučilišta ove se jeseni suočavaju s alarmantnim znakovima da dugogodišnja financijska kriza u visokom obrazovanju doseže prijelomnu točku. Zbog smanjenog broja upisanih studenata, dijelom uzrokovanog i nedavnim promjenama u politici studentskih viza, mnoge institucije nalaze se na rubu održivosti. Za financijski ranjive fakultete, svaki pad upisa nosi teške posljedice, piše CNBC.

"Zatvaranja i spajanja prijete tempom kakav nismo vidjeli od Velike recesije", upozorio je Ted Mitchell, predsjednik Američkog vijeća za obrazovanje.

Savršena oluja u visokom obrazovanju

Znakovi upozorenja vidljivi su već godinama. Sve manje srednjoškolaca upisuje fakultete, a ukupna populacija studenata fakultetske dobi se smanjuje, što je trend koji stručnjaci nazivaju "demografskom liticom".

Istovremeno, viši operativni troškovi i ograničenja u podizanju školarina smanjili su sposobnost institucija da povećaju prihode, navodi se u istraživanju Federalne rezervne banke Philadelphije iz 2024. godine. Sada se na to nadovezao i pad upisa međunarodnih studenata zbog strožih viznih pravila Trumpove administracije, što znači milijarde dolara izgubljenih prihoda od školarina. Uz duboke rezove saveznog financiranja, sektor se suočava s onim što Todd Wolfson, predsjednik Američke udruge sveučilišnih profesora, naziva "savršenom olujom".

Dramatičan pad broja stranih studenata

Dok je prošlog rujna u SAD-u boravilo rekordnih 1,2 milijuna studenata iz inozemstva, ove se godine situacija drastično promijenila. Zbog promjena u viznoj politici, koje su privremeno zaustavile nove zahtjeve i stvorile kaos sa statusom postojećih studenata, u akademskoj godini 2025./26. moglo bi biti upisano čak 150.000 manje međunarodnih studenata. To predstavlja pad od 30% do 40% novih studenata iz inozemstva i gubitak od gotovo 7 milijardi dolara, prema projekcijama NAFSA-e, Udruge međunarodnih edukatora. "Upisi međunarodnih studenata masovno su pali", potvrdio je Wolfson. Primjerice, na Sveučilištu Drew u New Jerseyju, otprilike trećina novih stranih studenata odustala je ili odgodila upis. "Za malu instituciju poput Drew-a, vidjeli smo utjecaj", rekla je predsjednica Hilary Link.

Manje studenata znači manje prihoda

Iako međunarodni studenti čine manje od 6% ukupne studentske populacije u SAD-u, oni su ključan izvor prihoda. Američki fakulteti ovise o stranim studentima koji obično plaćaju punu školarinu, čime obogaćuju ne samo raznolikost na kampusima, već i proračune institucija. Ted Mitchell ističe kako ta sredstva izravno podržavaju financijsku pomoć za domaće studente. "Međunarodni studenti koji plaćaju punu školarinu plaćaju stipendije za domaće studente - to je odnos 1-na-1", objasnio je.

Koji su fakulteti najugroženiji?

Kada je riječ o tome tko će biti najteže pogođen, "to je priča o dva svijeta", kaže Jamie Beaton, suosnivač konzultantske tvrtke Crimson Education. S jedne strane, "vrhunske škole su zaista neprobojne".

Elitna sveučilišta poput Harvarda imaju ogromne zaklade i toliki broj prijava da su zaštićena od iznenadnih šokova. "Ove škole višeg ranga nisu bez rizika, ali imaju toliko zaštita od tog rizika da su više izolirane od poremećaja", dodaje Chris Glass s Boston Collegea. S druge strane, postoji velik broj manje konkurentnih institucija koje ovise o školarinama i žive "praktički od mjeseca do mjeseca". Te su škole "iznimno ranjive" jer su međunarodni studenti ključni dio njihove strategije za opstanak. Neki "će osjetiti neposrednu bol", dok će se drugi boriti za preživljavanje preusmjeravanjem sredstava.

Neizvjesna budućnost i bolni rezovi

Sve veći pritisci nagovještavaju eru u kojoj će manje Amerikanaca ići na fakultet, a manje će fakulteta uopće postojati. "Pad upisa međunarodnih studenata dio je veće slagalice koja potkopava financijsko zdravlje visokog obrazovanja", rekao je Wolfson. "Ono što ćemo vidjeti su zatvaranja programa, zatvaranja kampusa, zatvaranja ili spajanja manjih institucija i smanjenje mogućnosti za naše studente." Za sada, fakulteti ne mogu računati na brzi oporavak prihoda.

"Moraju snažno udariti na stranu troškova", kaže Mitchell. To znači rezanje proračuna za održavanje, gašenje akademskih programa s manjim brojem studenata i, u konačnici, smanjenje broja zaposlenih. "Imate poluge za povlačenje, ali nemate ih mnogo", zaključila je Laura Trombley, predsjednica Sveučilišta Southwestern u Teksasu.