DOK SU NAJVIŠI dužnosnici Poljske i Češke Republike izrazili načelan pristanak na američki prijedlog o postavljanju proturaketnog štita na teritoriju svojih država, njemačka vlada preko svojih predstavnika upozorava da se o tome prethodno mora pitati mišljenje Rusije.

Proturaketni štit - temeljen na najsuvremenijoj tehnologiji kojom se presreću i uništavaju balističkoj projektili - bi za cilj trebao imati zaštitu SAD i njenih saveznika od "nestabilnih režima" koji bi u budućnosti mogli dobiti nuklearno oružje, pri čemu se najčešće špekulira o Iranu.

Međutim, Rusija je izjavila kako vjeruje da je pravi cilj tih postrojenja da se izvrši pritisak na Rusiju, odnosno da se u potpunosti "neutraliziraju njena nuklearna sredstva odvraćanja".

Takve riječi dolaze nedugo nakon govora ruskog predsjednika Vladimira Putina u Münchenu, koji je američku vladu optužio kao jednu od najvećih prijetnji svjetskog sigurnosti, a američku politiku kao glavni poticaj širenju nuklearnog i drugog oružja po svijetu. Mnogi su taj govor protumačili kao svojevrsnu objavu novog hladnog rata.

Mnogi promatrači su primjetili kako se spor oko postavljanja američkog proturaketnog štita sve više pretvara u svojevrsnu reprizu krize, odnosno raskola kojeg je u Europi, odnosno Europskoj Uniji prije četiri godina izazvala američka inicijativa o invaziji Iraka.

Slično kao i tada, danas prema američkim prijedlozima oduševljenje pokazuju bivše sovjetske republike, odnosno bivše članice Istočnog bloka, čije vlade vjeruju da upravo SAD duguju svoju slobodu i demokraciju, odnosno da im još uvijek prijeti opasnost od Rusije, te da se EU mora pokorno slijediti sve naputke iz Washingtona.

Nasuprot tome, Francuska i Njemačka drže da EU mora imati samostalnu i daleko uravnoteženiju vanjsku politiku. U slučaju Njemačke su u pitanju i golemi gospodarski interesi, odnosno poslovna suradnja s Rusijom, koju je započeo bivši kancelar Gerhard Schroeder, a koju, usprkos daleko većih simpatija za SAD, nastavlja njegova nasljednica Angela Merkel.

Sličnost sa predvečerjem iračke krize je i u odnosu javnosti i političara prema bliskoj suradnji sa SAD. Usprkos traumatičnih iskustava u sovjetsko doba, ankete pokazuju kako se većina stanovnika Poljske i Češke protivi gradnji proturaketnog štita, držeći da će time njihove zemlje postati metama terorista.

D.A.