Foto: Hina

AMERIČKI predsjednik Donald Trump rekao je da bi, nastavi li se zastoj oko savezne vlade, republikanci trebali financirati promjenom senatskih propisa, koja sada zahtijevaju supervećinu kako bi se usvojio zakon, no vodeći republikanci odbacili su tu ideju.

Američki Zastupnički dom donio je u četvrtak kasno navečer prijedlog zakona o privremenom financiranju savezne vlade do 16. veljače, s 230 glasova za i 197 protiv, ali je prijedlog potom propao u Senatu koji je rok imao do ponoći kako bi se izbjegla paraliza saveznih službi. Senat ima republikansku većinu od 51 člana, ali je za prolazak prijedloga zakona bilo potrebno prikupiti glasove 60 senatora.

Pregovori između vođe senatske republikanske većine Mitcha McConnella i vođe demokrata u Senatu Chucka Schumera nisu uspjeli a američka je vlada tehnički ostala u ponoć bez financiranja.

Svađa oko djece ilegalnih imigranata

Republikanci i demokrati međusobno se optužuju za neuspjeh u postizanju dogovora, a demokrate optužuje i predsjednik Donald Trump. Demokrati su prihvaćanje zakona o financiranju uvjetovali uvrštavanjem u njega i zaštite ilegalnih imigranata koji su došli u SAD kao djeca kojih ima oko 3.6 milijuna, a od kojih je prihvaćeno u program DACA iz doba predsjednika Baracka Obame oko 800.000 i čije važenje istječe u ožujku.

"Dems (demokrati)  samo žele da ilegalni imigranti ulaze u našu zemlju neprovjereno. Ako zastoj potraje, republikanci bi trebali ići na 51 posto (nuklearna opcija) i glasati o stvarnom, dugoročnom proračunu", napisao je Trump na Twitteru.

Trumpov prijedlog gotovo odmah odbacio je vođa senatskih republikanaca Mitch McConell.

Senatski republikanci protive se promjeni senatskih pravila  tako da bi zakon o financiranju vlade čime bi se okončao zastoj mogao proći s natpolovičnom većinom, rekao je McConell.

Sadašnja proceduralna pravila zahtijevaju supervećinu tri petine Senata, obično 60 glasova od 100, kako bi se uklonile proceduralne zapreke i kako bi zakon prošao.

Senat će glasati u ponedjeljak o zakonu o financiranju vlade do 8. veljače, osim ako se demokrati ne slože da se održi ranije.

Hoće li SAD napustiti nuklearni sporazum sa Iranom?

Za to vrijeme, europski čelnici razbijaju glavu kako Trumpa zadržati u nuklearnom sporazumu s Iranom. Naime, dan prije no što je Donald Trump 12. siječnja dao ultimatum oko "ispravljanja" nuklearnog sporazuma s Iranom, čelnici europskih sila susreli su se s iranskim ministrom vanjskih poslova kako bi iskazali potporu tom dogovoru, no to nije ublažilo protivljenje američkog predsjednika, otkrili su američki i europski dužnosnici.

Trump je 12. siječnja zaprijetio da će se Sjedinjene Države povući iz tog sporazuma ukoliko se ne isprave njegove "ogromne manjkavosti", istaknuvši da odustaje od nuklearnih sankcija protiv Irana po posljednji put kako bi Washingtonu i njegovim saveznicima dao priliku da poprave "strašne" nedostatke nuklearnog sporazuma iz 2015. koji su osim SAD-a potpisali Iran, Kina, Rusija, Velika Britanija, Francuska i Njemačka.

Američki čelnik svojim je saveznicima dao rok od 120 dana, do idućeg puta kad će pod američkim sankcijama morati odlučivati uvodi li nove sankcije nad Teheranom.

Susret europskih čelnika i iranskog ministra u Bruxellesu možda je čak i pojačao Trumpovu odbojnost prema sporazumu, otkrila su tri dužnosnika uključena u razgovore.

Američki predsjednik je upozorio je kako je to posljednja šansa za taj "najgori dogovor ikad pregovaran", a London, Pariz i Berlin započeli su razgovore o tome kako zadovoljiti njegove zahtjeve oko testiranja balističkih projektila i regionalnog utjecaja, a da se u isto vrijeme sačuva dogovor iz 2015. koji je zaustavio iranske nuklearne ambicije na barem deset godina.

Trump pod američkim zakom mora odlučivati o obnavljanju izostanka sankcija svakih 120 dana, zbog čega američki Kongres i američki i europski diplomati imaju vremena do sredine svibnja da smisle rješenje za ovo pitanje.

Nakon susreta u Bruxellesu europski čelnici strahuju da ništa što su dogovorili neće biti dovoljno.

"Radit ćemo u duhu spremnosti razgovora o svim pitanjima, od nuklearnog sporazuma do iranskih balističkih projektila", istaknuo je jedan europski diplomat.

"No želimo teme razvrstati u kategorije, ne želimo ih miješati", dodao je.

Na kocki nije samo taj povijesni sporazum koji Europa vidi kao najveći diplomatski uspjeh u nekoliko desetljeća. Njegov kolaps bi mogao značiti raspad odnosa između Sjedinjenih Država i Europe koji su temelj sigurnosti zapada od Drugog svjetskog rata, tvrde dva europska diplomata i američki službenik, koji dodaju da bi to moglo potvrditi europske strahove da više ne mogu računati na američko vodstvo.

Velika Britanija, Francuska, Njemačka i povjerenica Europske unije za vanjsku politiku Federica Mogherini čvrsto stoje iza toga da se o sporazumu ne može ponovno pregovarati, a to je ovog mjeseca odbacio i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

Početni kontakti između triju europskih sila u Washingtonu, europskim prijestolnicama i sjedištima EU-a u Bruxellesu pokazuju kako će Pariz, London i Berlin SAD-u predstaviti paket mjera koji bi mogli zadovoljiti Trumpovu zabrinutost, no da ne žele ponovno pregovarati o sporazumu.

U toj strategiji se predlaže prijetnja Iranu ciljanim ekonomskim sankcijama ako ne pristane smanjiti svoj balistički arsenal za koji zapad vjeruje da uključuje i rakete dugog dometa koje potencijalno mogu nositi nuklearnu glavu.

SAD želi da Iran pusti njihove inspektore u postrojenja

Washington želi da se američkim nuklearnim inspektorima omogući pristup vojnim lokacijama u sklopu provjere provedbe sporazuma koju obavlja Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA). Ona naglašava kako ne razlikuje vojne i nevojne lokacije, te je više puta ponovila kako Iran poštuje svoje obaveze dane u dogovoru.

Diplomati tvrde kako IAEA još uvijek nije ispitala neku vojnu lokaciju, a ako Washington želi da treba pružiti nove informacije koje će pokazati da je to potrebno.

Još jedan element potencijalne europske strategije je stvaranje pritiska nad Iranom da prestane podržavati libanonski Hezbollah i naoružavati pobunjeničke Hutije koji se u Jemenu bore s tamašnjom vladom.

Postoje i indicije da će se Iran pozvati da prihvati mirovne pregovore o Siriji Ujedinjenih naorda u kojima se Teheran znatno sukobljava s zapadnim državama zbog podrške sirijskom predsjedniku Basharu al-Assadu.