FOTO: Twitter/US Embassy

DOK je Amerika u utorak odlučivala o novom predsjedniku, ispod radara prošla je informacija da je njihova agencija za suzbijanje droga, jedna od najvećih i najjačih na svijetu - svoj ured otvorila u Zagrebu.

Agenti koje viđamo uglavnom u američkim filmovima, u borbi protiv zloglasnih narko kartela - stigli su u Zagreb, javlja RTL.

Otvaranje njihovog regionalnog ureda bilo zatvoreno za javnost koja je za njega mogla saznati jedino preko Twittera, gdje je fotografiju objavila američka veleposlanica.

RTL nije uspio dobiti ni izjavu ni priopćenje, pa je odgovor na pitanje otkud DEA u Zagrebu - potražio kod jednog od najvećih krim stručnjaka za droge u Hrvatskoj - Dubravka Klarića, koji je s njihovim agentima u karijeri često surađivao.

"Logično da ako tu otvori se ured, da je to jedna strateški bolja situacija, lakše se pokriva teren - obzirom na situaciju krijumčarenja i nove trendove zlouporabe droga. Lakše je u toj situaciji i njima da ne moraju iz nama susjednih zemalja dolazit gdje su bile centrale", izjavio je Dubravko Klarić, kriminalist.

Organizacija s preko 12 tisuća zaposlenih s uredima u preko 70 zemalja

Ukratko - suradnja s hrvatskim službama bit će bolja. Klarić objašnjava riječ je o moćnoj  organizaciji s preko 12 tisuća zaposlenih s uredima u preko 70 zemalja.

"To su sve iskusni operativci, to su policajci isto tako, zvali ih mi specijalni agenti ili nekim drugim imenom, to su ljudi law enforcmenta, ljudi iz represivnog sustava", dodaje.

Uhićenja i akcije i dalje će provoditi hrvatska policija. S uredom DEA-e u Hrvatskoj olakšat će kazneno pravna suradnja. Jer i Hrvati sudjeluju ilegalnim lancima trgovine drogom. A Hrvatska se nalazi na putu opskrbe.

"Balkanska ruta je i dalje sigurno glavna oprskrbna ruta za značajne, ogromne količine droge koju praktički konzumira Zapadna Europa, EU", poručuje za RTL Slavko Sakoman, Stručni savjet Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH.

Lani je u Hrvatskoj  prijavljeno 2800 kaznenih djela proizvodnje, prometa i omogućavanja trošenja droga. 9800 puta je zapljenjena, sveukupno 158 kilograma heroina, 16 kilograma kokaina i hašiša, 31 kilogra amfetamina i skoro pola tone marihuane.

Pretpostavlja se da se ilegalnom trgovinom droge godišnje uprihodi više stotina milijardi dolara.