SUTKINJA Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu Vesna Fumiš po žurnom postupku osudila je četvero aktivistkinja i aktivista da su “naročito drskim i nepristojnim ponašanjem remetili javni red i mir”, jer su pokušali prekinuti vojni mimohod održan u Zagrebu povodom obilježavanja vojne akcije Oluja, javljaju Novosti.

Oni su, ustvrdila je sutkinja, preskočili ogradu, izbjegli osiguranje i utrčali u štićeni prostor te svojim tijelima, odjeveni u odjeću polivenu crvenom bojom, legli ispred vojnih vozila.

Nakon toga ih je policija iznijela, a oni su, kako je ustanovio sud, “izazvali uznemirenost, zgražanje i glasno negodovanje velikog broja okupljenih građana sudionika ovog javnog okupljanja” te “ujedno oskvrnuli sjećanje okupljenih građana i rodbine na poginule i nestale hrvatske branitelje budući je svečani mimohod bio posvećen i poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima”.

Troje aktivista dobilo po 3000 eura kazne, jedna 700 eura

Zaključuje sutkinja da su time na naročito drzak i nepristojan način narušili mir građana i prekršili članak 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira koji glasi ovako: “Tko se na javnom mjestu ponaša na naročito drzak i nepristojan način vrijeđajući građane ili narušavajući njihov mir, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 700 do 4000 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.”

Sutkinja Fumiš ocijenila je da je njihovo djelo toliko teško da je troje aktivista dobilo po 3000 eura kazne, a jedna 700 eura, pri čemu im se uračunava 18 sati provedenih u pritvoru nakon što su u lisicama odvedeni u policijsku stanicu.

Jedan od policajaca je na svjedočenju kazao da mu nije poznat tzv. zahvat koljenice, u kojem se koljenom na vratu na leđima zadržavaju osobe te da je iz prve verzije optužnice nestao dio u kojem je bilo navedeno da su “uz primjenu sredstava prisile” izvedeni iz prostora.

Također se sud nije osvrnuo na činjenicu da su neki od gledatelja vikali “vrlo uvredljive, vulgarne i prostačke psovke koje imaju značajke govora mržnje”, ali sud nije preispitivao njihov sadržaj.

Odvjetnica: Postoji legitimno pravo na iznošenje stavova kroz javni performans

Okrivljenici, koje je branila odvjetnica Bojana Ivanišević, poricali su prekršaj, objasnivši da se radilo o prosvjednoj akciji, odnosno performansu s obilježjima prosvjeda, kojim su htjeli izraziti svoje političko neslaganje s politikom izvršne vlasti vezano za povećanu militarizaciju društva, sve veće ulaganje javnog novca u skupa sredstva za ubijanje, zauzimanje javnog prostora nacionalizmom, manipulacijom mladih da idu u vojsku i veličanje rata kao pobjede, iako je previše nevinih ljudi u njima izgubilo živote, bližnje i domove.

Uz naglašavanje svečanog karaktera vojne parade, sud konstatira kako se radilo o “proslavi obrane”, a ne “manifestaciji agresije” te da su okrivljenici postupali “naročito drsko i nepristojno”, “bez poštovanja grubo i sa očitom namjerom vrijeđanja ili izazivanja uznemirenosti drugih ljudi”

Oni su, kažu, liježući na tlo ispred tenkova simbolizirali buduće žrtve tog oružja i da nisu željeli oskvrnuti sjećanje građana na poginule i nestale branitelje, jer su to napravili nakon što je završio svečani dio koji se odnosio na iskazivanje pijeteta.

“Polazeći od činjenice da Republika Hrvatska jest demokratska država, okrivljenici su imali legitimno pravo na iznošenje političkih stavova kroz javni performans. Za prekršaje protiv javnog reda i mira tijekom javnog prosvjeda radi izražavanja i promicanja političkih uvjerenja i ciljeva vrijede drugačiji kriteriji, nego za tzv. obične prekršaje kojim se remeti javni red i mir, upravo radi primjene članka 10. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. U protivnom, svaka kritika izvršne vlasti bi bila ušutkana sudskim presudama”, rekla je odvjetnica.

Sud: Svaki građanin koji je to vidio je bio uznemiren

U potankom prepričavanju toka mimohoda, uz naglašavanje svečanog karaktera vojne parade, sud konstatira kako se radilo o “proslavi obrane”, a ne “manifestaciji agresije” te da su okrivljenici postupali “naročito drsko i nepristojno”, “bez poštovanja grubo i sa očitom namjerom vrijeđanja ili izazivanja uznemirenosti drugih ljudi”, što izaziva “nemir, strah ili ljutnju”.

“Okrivljenici su na taj način omalovažili i oskvrnuli sjećanje okupljenih građana na poginule i nestale hrvatske branitelje kao i na sve učesnike Domovinskog rata. Na svečanosti koja se održavala i povodom Dana hrvatskih branitelja, njihovo ponašanje je uvrijedilo prisutne i njihove obitelji jer su mnogi prisutni građani na svečanost došli i zbog uspomena na svoje bližnje ili prijatelje ili susjede koji su bili ili hrvatski branitelji ili učesnici Domovinskog rata.

Njihovo ponašanje je htjelo nagrditi svečanost. To je bio incident ružne naravi”, stoji u presudi, uz tumačenje kako je “svaki građanin koji je bio prisutan ponašanju okrivljenika i koji ga je vidio, ponašanjem okrivljenika bio svakako uznemiren”.

"Javnost nije shvatila što su okrivljenici željeli takvim činom"

“Građani su na mimohod došli iz raznih razloga – znatiželje, domoljublja, slave Oluju, članovi njihovih obitelji ili ljudi koje poznaju su sudionici mimohoda ili učesnici Domovinskog rata. Mnogi su došli i zbog ‘ratnih rana'”, objašnjava sutkinja i ističe da da se nikako ne radi o prosvjedu ili performansu, jer da javnost nije shvatila što su okrivljenici željeli takvim činom, jer da “nema poruke, simbola, uzvika, natpisa, slogana”. Umjesto toga, smatra sud, oni su vrijeđali svečanost i proslavu.

I ne samo to, nego zaključuje da su “pokazali upornost u vršenju prekršaja bez obzira na to što su nakon utrčavanja na kolnik i lijeganja na tlo bili mirni, nisu se odupirali prilikom njihovog sklanjanja s kolnika od strane djelatnika policije”, nego da su “pružali pasivan otpor i na taj način su pokazali upornost u vršenju prekršaja”.