Foto: FAH

PREDSJEDNIK Žalbenog vijeća Carmel Agius danas je na kraju žalbene rasprave u predmetu "Prlić i drugi" pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu najavio kako će suci pravomoćnu presudu donijeti najkasnije u studenome ove godine.

"Moji kolege i ja sada ulazimo u fazu vijećanja o žalbama. Žalbeno vijeće donijet će svoju odluku kasnije, a najkasnije u studenome", kazao je sudac Agius zaključujući ročište.

Prije toga, petorica političkih i vojnih čelnika Herceg-Bosne obratila su se peteročlanom žalbenom  vijeću izražavajući žaljenje zbog ratnih stradanja u BiH.

Haški je sud šestoricu Hrvata u svibnju 2013. nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tijekom rata u BiH, osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata. Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić, koji nije nazočio žalbenoj raspravi, na 10 godina zatvora.

Sva šestorica uložila su žalbe na presudu, kao i tužiteljstvo.

Prlićev iskaz

Citirajući vlastite riječi iz 1994., kada je u osobno ime i u ime vlade Bosne i Hercegovine rekao da "svima koji su doživjeli neprijatnosti duguje najdublju ispriku", Prlić je u sudnici rekao da "ono što je rekao prije četvrt stoljeća može samo ponoviti" i da je "duboko svjestan svih nedaća koje su žrtve na svim stranama prošle u ratu".

Tvrdeći da je od 1990. na najvišim dužnostima u BiH sudjelovao u pokušaju izgradnje "normalne europske zemlje triju naroda, a ne samo jednoga", Prlić je rekao: "sada sam presuđen da sam bio protiv te zemlje kojoj sam posvetio čitav život i uz to je, kako presuda kaže, okupirao".

Podsjećajući da je podržao uspostavu haškog suda, Prlić je kazao kako je prvostupanjska presuda u suprotnosti s činjenicama, a suđenje predstavlja "tamnu stranu međunarodne pravde".

Stojić je u kratkom obraćanju kazao kako mu je žao svih žrtava rata, a posebno muslimanskih koje su bile predmet ovoga procesa.

Obraćanje generala Praljka

General Praljak je u obraćanju kazao kako ni moćne i uređene zemlje poput Njemačke i SAD-a nisu uspjele osigurati potrebnu zaštitu građana, pa je u Njemačkoj pronađen tek dio počinitelja 3700 napada na izbjeglice, a u SAD-u tek dio počinitelja 1700 zločina nakon uragana Katrine.

Mali poremećaji društvene strukture mogu potaknuti veći broj pojedinaca na kriminalno ponašanje, a u BiH se 1992. u nekoliko dana slomila i urušila cjelokupna državna struktura i u tim okolnostima Praljak smatra da je učinio najviše što je mogao, ali su njegovi postupci u kaotičnom stanju imali ograničeni doseg. "Moja je savjest čista", zaključio je Praljak.

General Petković kazao je kako je bio iskreno opredijeljen za HVO kao vojsku hrvatskih i muslimanskih pripadnika, kao i da je u svim zapovijedima ustrajavao na tome da vojska štiti civilno stanovništvo.

Petković: Žao mi je zbog svake žrtve

"Iz današnje perspektive, čini se da sam u nekim situacijama možda mogao postupati drugačije, možda sam to doista i trebao. Ono što je sigurno i što ne bih ni danas promijenio jeste moje iskreno htijenje i želja da Hrvati i muslimani zajedno obrane svoje domove i svoju domovinu".  Petković je kazao kako mu je iskreno žao zbog svake žrtve ratovanja na prostoru BiH, a posebno žali za civilnim žrtvama rata.

Ćorić je rekao kako je uvjeren da je "pripadao ogromnoj većini pripadnika HVO-a koji su s najboljim namjerama časno i dostojanstveno, po cijenu svojih života, branili sve nedužne ljude i svoju domovinu". "Nikada nisam planirao, zapovjedio, poticao i prikrivao, niti na bilo koji drugi način sudjelovao u bilo kojem zločinu." Izrazio je žaljenje "zbog svake žrtve, pogotovo civilne".

Tužiteljstvo je optužio za "prljave metode", podmetanje falsificiranih dokaza i iskaze "nečasnih pojedinaca" iz redova hrvatskog naroda.    

Na Ćorićeve tvrdnje tužitelj Douglas Stringer tražio je da se u zapisnik unese očitovanje tužiteljstva da takve ozbiljne navode o kupnji dokaza odbacuje.