Foto: FAH

OKO 60 posto biračica i birača u dobi od 18 do 29 godina u drugom krugu predsjedničkih izbora glasalo je za Kolindu Grabar Kitarović. Taj podatak, kojeg pokazuju izlazne ankete, prenio nam je dr. Tihomir Cipek, redoviti profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti.

Paradoksalna je situacija, tvrdi Cipek, da su mladi ljudi u Hrvatskoj mahom konzervativniji od svojih roditelja. Cipek se tako prisjeća istraživanja koje je nedavno provodio, a koje je pokazalo da se za zabranu pobačaja zalaže veći broj mladih nego starijih građanki i građana Hrvatske.

"Uzroci raširenog konzervativizma među mladima su dvojaki. Oni se odupiru društvu i traže jasne i trajne vrijednosti, koje mogu dobiti i u konzervativnim ideologijama. Na tu situaciju nadovezuje se i ekonomska kriza, koja posebno teško pogađa mlade. Svaka kriza gospodarstva je ujedno i kriza vrijednosti", naglašava Cipek.

S obzirom da hrvatsko društvo mladima više ne usađuje gotovo nikakve vrijednosti, oni se pokušavaju snaći sami. Za mnoge to znači okretanje prema konzervativizmu. "U potrazi su za stabilnim, trajnim vrijednostima. Teško se mire s postmodernom gdje je sve istina, a ništa nije istina", kaže Cipek.

Roditelji tolerantniji od djece

Poznata je činjenica da je Hrvatska po stupnju nezaposlenosti mladih u europskom vrhu. Gotovo polovica mladih u Hrvatskoj nema posao, a na području Europske unije situacija je gora samo u Grčkoj i Španjolskoj. Važan je to faktor kad se promatra širenje konzervativne ideologije među mlađom populacijom.

"Istraživanja pokazuju da su mladi konzervativniji i netolerantniji od starijih. Ideja da se u postmodernoj bez jasnih vrijednosti može razvijati tolerancija se pokazala pogrešnom. Ako nemate jasne vrijednosti, to vas ne čini tolerantnijim, već baš obrnuto", ističe Cipek.

Veliki dio problema, prema Cipeku, je činjenica da suvremeno hrvatsko društvo nije prihvatilo samo tržišnu ekonomiju. I samo društvo je, kaže Cipek, postalo tržišno.

"Događa nam se prodor tržišnih načela u odnose među ljudima. Sve se gleda kroz troškove, korist i dobit. Mi smo parolu bratstvo, jednakost i sloboda zamijenili parolama troškovima, ulaganja i dobiti", tvrdi Cipek koji vjeruje da je pogubno za društvu ako se međuljudski odnosi temelje na vaganju tzv. "cost benefita".

Teror uspjeha

"Mi u našem društvu svjedočimo teroru uspjeha. Sve one koji nisu uspjeli smatra se manje vrijednima, a ne osobama koje nisu imale sreće ili su se našle u nezavidnoj situaciji. Sve koje nisu uspjeli proglašava se nedovoljno marljivima. Čini mi se da je to bit problema. Taj teror uspjeha potiskuje sve ostale vrijednosti. U tome se izgubila vrijednost solidarnosti, međusobnog pomaganja, pa se onda izgubila i tolerancija", kaže Cipek.

Za Cipeka se, naime, tolerancija ne veže isključivo za odnos prema etničkim, rodnim ili vjerskim manjinama. Tolerancija je, ističe Cipek, puno šira ideja: "Osnova svake tolerancije među ljudima je ideja solidarnosti. Kada se solidarnost izgubila ili bitno oslabila, ljudi su postali manje tolerantni".

Nisu sami krivi

"Drugi razlog, koji se ne smije zanemariti, je činjenica da se ti mladi ljudi zapravo ponašaju vrlo racionalno. Svi znamo da je 50 posto mladih nezaposleno i logično je da će se ti ljudi bez perspektive na izborima odlučiti da glasaju za onoga tko obećava promjene. Oni razmišljaju samo o radnom mjestu, poslu, budućnosti, perspektivi... Tako da se ovaj val konzervativizma među mladima ne može objasniti samo općenito konzervativnijom situacijom, vjeronaukom u školama ili drugačijom ulogom crkve u društvu", kaže Cipek pa podsjeća da se vladajuće elite niti u jednom trenu zapravo nisu ozbiljno bavile problemom nezaposlenosti među mladima, niti iznijele prijedloge kako da se toj pošasti stane na kraj.

"Nije li to zabrinjavajuća činjenica? Srećem ponekad bivše studentice i studente. Po dvoje-troje sa svake godine zaposleno ih je u struci, još desetak radi po nekakvim kioscima, a ostali su doma, na teret mami i tati. Eventualno povremeno nešto rade, pogotovo ako su iz krajeva gdje se može zaraditi od turizma. A tu temu nezaposlenosti mladih nitko ne otvara zato što postoji ideologija uspjeha. Kao, sami su si krivi. Ja mislim da većina ljudi nije sama kriva za tešku situaciju u kojoj se nalaze", kaže Cipek.