Foto: Hina

NA DNEVNOM redu sutrašnje sjednice Vlade bit će prijedlog zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta kojem je cilj okrupnjavanje posjeda i katastarskih čestica u veće i pravilnije radi njihovoga ekonomičnijeg iskorištavanja, stvaranja povoljnijih uvjeta za razvoj poljoprivredne proizvodnje, osnivanja i izgradnje poljoprivrednih putova, vodnih građevina za melioracije, te izvođenja drugih radova na uređenju zemljišta namijenjenog poljoprivredi.

Prema starim programima raspolaganja u Hrvatskoj je za komasaciju raspoloživo 552,5 tisuća hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, a od toga bi se komasiralo oko 280 tisuća hektara, najviše u Osječko-baranjskoj (64,6 tisuća hektara) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (29,4 tisuća hektara), za što će sveukupno trebati osigurati 840 milijuna kuna.

Prioritetno je komasacijom, u odnosu na ukupno planirane površine, potrebno obuhvatiti 90 tisuća hektara, u prvom šestogodišnjem razdoblju od 2015. do 2020.

S obzirom na to da se troškovi komasacijskih operacija procjenjuju na 3.000 kuna po hektaru, za prioritetni plan komasacije u prvom šestogodišnjem razdoblju ukupni troškovi se procjenjuju na 270 milijuna kuna, odnosno prosječno godišnje 45 milijuna kuna.

Novac potreban za izvršenje programa osigurao bi se u državnome proračunu, proračunu jedinica lokalne i područne samouprave, iz sredstava fondova Europske unije, donacija, te drugih sredstava zainteresiranih pravnih i fizičkih osoba.

Komasacija bi se provodila na temelju višegodišnjih programa koje će donositi Sabor te godišnjih programa koje bi donosila Vlada, a izrađivala bi ih Agencija za poljoprivredno zemljište.

Postupak komasacije se u Hrvatskoj nije provodio od 1991. godine

Prije pokretanja postupka komasacije Agencija za poljoprivredu sazivala bi skup vlasnika zemljišta, radi upoznavanja sa svrhom i uvjetima pod kojima se namjerava provesti komasacija.

Nakon što Agencija, uz prethodnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede, donese rješenje te ono pravomoćno bude objavljeno, Agencija sa jedinicom lokalne samouprave i jedinicom područne samouprave sklapa ugovor kojim se utvrđuju međusobna prava i obveze u provedbi komasacije, te financiranje troškova.

O značaju predloženog zakona, ističu u Ministarstvu poljoprivrede, govori i podatak da se postupak komasacije u Hrvatskoj nije provodio od 1991. godine, a trenutno je na snazi zakon donesen 1979. godine, koji se nije mijenjao od 1987. godine.

Po podacima Državne geodetske uprave, od 1862. do 1991. komasirano je oko 822.704 hektara poljoprivrednog zemljišta, na području 11 jedinica područne samouprave.

O predloženom zakonu je od 14. travnja do 14. svibnja provedeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću na internetskoj stranici Ministarstva poljoprivrede.

Pred ministrima će se sutra naći i prijedlozi programa obnove i saniranja posljedica poplave u Vukovarsko-srijemskoj županiji.