Foto: Hina

IAKO su krajem prošle godine u sklopu ustavnih promjena aktualne bile i izmjene referendumskih pravila, zbog nedostatka potrebne dvotrećinske većine u Saboru, a ubrzo i izručenjem Josipa Perkovića, izmjene Ustava pale su u drugi plan. Većina političkih aktera slaže se međutim kako su izmjene referendumskih pravila nužne jer je postojeće zakonsko rješenje zastarjelo i manjkavo.

Nužan je politički konsenzus jer važeća pravila nemaju smisla, pogotovo kad je riječ o pravovaljanosti državnog referenduma, istaknuo je HDSSB-ov Josip Salapić.

"I deset birača može promijeniti volju na referendumsko pitanje ako su ispunjeni i minimalni uvjeti potpisa. Mi smo za da se usklade pravila za lokalni i državni referendum, da se u ustavne odrednice unese da se smanji broj potrebnih potpisa za referendumsko pitanje i da se od ukupnog broja izašlih birača na birališta, ako 50 posto plus jedan bude za, da to bude uspjeh referenduma."Laburist Dragutin Lesar smatra da je za pravovaljanost referenduma, kako lokalnog tako i državnog, dovoljno da na njega izađe 30 posto birača. Zalaže se da se referendum može raspisati potpisima 200.000 birača, a ne kao što je sada određeno potporom 10 posto od ukupnog broja birača. Prije samog prikupljanja potpisa, smatra Lesar, ustavnošću samog pitanja trebao bi se pozabaviti i Ustavni sud.

"A ne kao što je sad tek na kraju postupka, kako bi se izbjegla situacija da nakon prikupljanja potpisa, njihovog brojanja i odugovlačenja, na kraju postupka Ustavni sud može donijeti odluku da je pitanje protuustavno. Time bi građani dobili sigurnost da ih nitko više kasnije ne može osporiti."Tijekom prošlogodišnje rasprave većina se složila da treba uvesti odredbu prema kojoj se na referendumu ne bi moglo odlučivati o ljudskim i manjinskim pravima, te primjerice međunarodnim ugovorima. S time se slaže i Dragan Zelić iz GONG-a koji smatra da treba jasno definirati i zakonske rokove u svim fazama.

"Primejrice, kada vi skupite potpise, treba definirati rok u kojem trebaju predati te potpise nadležnim tijelima, a ne da se onda i nakon tog roka eventualno prikupljaju potpisi. Potrebno je urediti u kojem roku državna tijela moraju pregledati te potpise kako se ne bi odugovlačilo..."Kao što je to slučaj s referendumom o ćirilici za koji su potpisi Saboru predani još u prosincu prošle godine. Iako je pitanje prema mišljenju Zelića neustavno, riječ je o izbjegavanju temeljnih demokratskih procedura što je nedopustivo. Sve je to i rezulat manjkavosti postojećeg zakonskog rješenja koje treba mijenjati, poručuje HDZ-ov Vladimir Šeks. Sumnja međutim da je u trenutnoj političkoj situaciji moguće postići veći stupanj političkog konsenzusa oko referendumskih pravila, barem ne onih za koje nužna izmjena Ustava.

"Jer to je u toj mjeri je odnos između vladajuće grupacije ili koalicije vladajućih stranaka i oporbe, u toj mjeri zaoštren da u dogledno vrijeme nema šansi da sjednu za isti stol."Probat ćemo na jesen još jednom, pa što bude, odgovara predsjednik Odbora za Ustav SDP-ov Peđa Grbin.

"Probat ćemo još jednom vidjeti da li možemo regulirati i provesti to kroz ustavne promjene. Ukoliko ne, morat ćemo prionuti izmjenama zakona."Kojim bi se također mogla postići brojna poboljšanja, poput određivanja jasnih rokova u kojima se referendum mora raspisati. Za određivanje broja potpisa, ali i pitanja o kojima sa na referendumu ne bi moglo odlučivati, nužne su ipak ustavne promjene. Volja očito postoji.