Foto: Vlada.hr

MILANKA OPAČIĆ, potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih, izjavom kako joj je cilj pokrenuti zakonske mehanizme kojima bi se umjesto sadašnje prakse da se žene i djecu smješta u skloništa, udaljilo zlostavljača, naišao je na brojne kritike Udruga za zaštitu žena i djece koje su žrtve nasilja.

Iako iz kabineta ministrice Milanke Opačić u odgovoru za Index poručuju da je ta njena izjava izvučena iz konteksta, ipak potvrđuju da je ona izgovorena s intencijom da se osiguraju zakonski mehanizmi kako bi iz obiteljskog doma bio udaljen zlostavljač, a ne žrtva.

No, tvrde i kako ta izjava nikako nije bila s intencijom zatvaranja skloništa za žene žrtve nasilja i djecu.

"Činjenica je da su skloništa namijenjena za brzi prihvat žrtve kada joj je život ugrožen i Ministarstvo zasigurno ne planira ugasiti skloništa. No, postavlja se pitanje zašto bi žrtve obiteljskog nasilja, žene i djeca, morale trpjeti traumu odlaska iz obiteljskog doma? Naš je cilj ostaviti žrtve u obiteljskom domu, a izdvojiti zlostavljača", stoji u odgovoru kabineta ministrice Opačić.

"Prijedlog ministrice je nonsens"

Predsjednica Udruge Ženska pomoć sada, Marijana Zrinka Jegrišnik, koja od 1988. pruža pomoć žrtvama nasilja osiguravajući im smještaj te savjetovanje, kao i sos liniju, kaže da je prijedlog ministrice nonsens.

"Prijedlog po kojem bi se zlostavljače izdvajalo iz kuće, a majka s djetetom da ostane je potpuno nerealan. Što u slučaju kad je zlostavljač vlasnik kuće, a žena nema nikakvo pravo na nekretninu?", pita se Marijana Zrinka Jegrišnik.

Tvrdi kako sa zlostavljačima treba raditi, ali je isto tako kaže, jako mali broj zlostavljača koji pristaju na tretman, a vrlo često odustaju od njega.

Iskustva su, dodaje, pokazala da ukoliko se i odazovu na tretman rezultati su gotovo nikakvi.

"Hrvatska je daleko od toga da bi se sigurne kuće mogle zatvarati", zaključila je Jegrinšik.

Sanja Sarnavka, predsjednica Udruge B.a.B.e. za Index je rekla kako bi ministrici Opačić za ovakav prijedlog trebalo dati Nobelovu nagradu za nestručnost.

"Pa kako će žena koja je zlostavljana ostati u nekretnini svog zlostavljača, ili ako žive u obiteljskoj kući sa zlostavljačevim roditeljima, kako bi oni izbacili svog sina? Ministrica je rekla da joj savjetovališta nisu prioritet, a nama je prvi slobodan termin za psihološku pomoć tek 7. studenog. Nama je potpuno ukinula psiho-socijalnu pomoć, a imamo oko dvije tisuće pojedinačnih slučajeva i opet ćemo tražiti novce u inozemstvu", rekla je Sanja Sarnavka.

Zatvaranje skloništa za žene i djecu značilo bi katastrofu

Dodaje da, ukoliko ministrica odluči da joj ne trebaju skloništa za žene i djecu, da će to značiti katastrofu.

"Žrtve obiteljskog nasilja trebaju dugogodišnji tretman. U Hrvatskoj je čest slučaj žena sa Stockholmskim sindromom, koje se po 17. put vrate nasilniku. Ove izjave ministrice Opačić pokazuju njezino potpuno nerazumijevanje problema nasilja, a te će odluke imati dalekosežne posljedice", upozorava Sarnavka.

Istog je mišljenja i Neva Tolle, predsjednica Autonomne ženske kuće Zagreb.

"Na Dan borbe protiv nasilja nad ženama ministrica Opačić je u više medija davala izjave da će zlostavljača maknuti iz kuće, a na upit kamo će s njim, rekla je da će se novac koji se daje za sigurne kuće prekanalizirati za psihološku pomoć zlostavljaču, pa to je prestrašno", rekla je Neva Tolle za Index.

Kaže kako danas živimo u repatrijarhalnom društvu u kojem se ženi koja je životno ugrožena pokušava uskratiti pomoć, a dijete je u tom slučaju kolateralna žrtva.

"Razmišljati o zatvaranju skloništa za žene i djecu, a kamoli to i izgovoriti je nedopustivo", rekla je Neva Tolle dodajući kako ovo nije prvi takav istup ministrice, koja kaže, takve stvari govori od početka svog mandata.

"Novi obiteljski zakon isto štiti zlostavljača"

Osvrnula se pritom i na novi Obiteljski zakon za kojeg kaže da jasno ide na ruku zlostavljača te na štetu visoko traumatiziranih žena i djece.

"Kad se samo sjetim da su iz kaznenog nasilja izbacili nasilje u obitelji kao kazneno djelo i proglasili ga prekršajnim. Ne znam kakvu ova Vlada šalje političku poruku ženama i djeci koja trebaju našu pomoć?", pita se Tolle.

U Ministarstvu pak tvrde da im je cilj prekinuti međugeneracijski prijenos nasilja, a to se, ističu, može učiniti i s radom sa zlostavljačima, ali i žrtvama.

"Psihosocijalni tretman počinitelja nasilja u obitelji je sudska mjera sukladno Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji i za one koji ga prođu daje dobre rezultate. Naglašavamo da se ta mjera financira iz proračuna Ministarstva pravosuđa", kažu u kabinetu ministrice Opačić.

No obećavaju da će dok god postoji potreba skloništa za žene i djecu, ona normalno funkcionirati i biti proračunski financirana.

Tome je tvrde, dokaz i činjenica da je Ministarstvo socijalne politike i mladih ove godine po prvi puta uvelo dugoročni, trogodišnji natječaj za financijsku potporu radu skloništima i savjetovalištima koje vode organizacije civilnog društva (autonomna ženska skloništa) što je pretpostavka sigurnosti u njihovom financiranju i radu u sljedećem razdoblju, ali i sigurnost za žrtve.

Sredstva za rad skloništa premala i stižu s četiri mjeseca zakašnjenja

Isto tako, tvrde da njihovo Ministarstvo financira i psihosocijalnu podršku za žrtve kako bi se osnažile za život bez nasilja.

"A što se tiče tvrdnje iz Udruge B.a.B.e. da im je Ministarstvo socijalne politike ukinulo psiho-socijalnu pomoć, Udruga B.a.B.e. provodila je trogodišnji program financiran od strane Ministarstva, u razdoblju od 1. lipnja 2010. do 31. svibnja 2013. prema potpisanom ugovoru. Slijedom navedenog Ministarstvo nije ukinulo program već je za njega završilo vrijeme provedbe.

Isto tako, sustavno financiramo upravo smještaj žrtava u sklonište koje vodi udruga B.a.B.e.", kažu u Ministarstvu.

Neva Tolle pak kaže kako se sredstva za rad skloništa za žene i djecu konstantno smanjuju, te da u ionako nedostatna za normalan rd, a uz to im stižu i sa četiri mjeseca zakašnjenja.

Nadamo se samo da predstavnice sigurnih ženskih kuća zbog kritika ministrice neće ostati bez sredstava za rad skloništa, koja su itekako neophodna jer ih ionako ima premalo.