U Hrvatskoj godišnje od karcinoma oboli oko 20 tisuća ljudi
Arhiva: Ilustracija
U HRVATSKOJ se godišnje postavi 20-ak tisuća dijagnoza malignih bolesti po čemu smo, s obzirom na broj stanovnika, u okvirima europskog prosjeka, izvijestio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u povodu Međunarodnog dana borbe protiv raka, 4. veljače.
U usporedbi s drugim zemljama Europe imamo srednje visok do visok mortalitet od malignih bolesti. Međutim, po incidenciji te bolesti negdje smo u sredini - od 40 analiziranih zemalja na 15. mjestu po broju karcinoma u muškaraca i na 20. mjestu u žena.
Najčešće dijagnoze malignih bolesti u Hrvatskoj slične su onima u drugim razvijenim zemljama - pluća, debelo crijevo, prostata, dojka, dok u niskorazvijenim zemljama prevladavaju maligne dijagnoze povezane s infekcijama - rak želuca, rak jetre te rak grlića maternice.
Prema posljednjim podacima Registra za rak za 2011. godinu, u Hrvatskoj je te godine postavljena dijagnoza maligne bolesti u 20.982 osobe. Najčešće maligne bolesti u muškaraca bile su rak pluća (2.172 oboljela), rak prostate (1704 oboljela) i rak debelog crijeva i rektuma (1658 oboljelih).
Kod žena, najčešća maligna bolest bila je karcinom dojke (2.309 oboljelih), zatim karcinom debelog crijeva i rektuma (1.178 oboljelih) te karcinom pluća (767 oboljelih). Porast novootkrivenih slučajeva najveći je kod stanovnika starije dobi.
Broj oboljelih će se povećati
Dan borbe protiv raka bila je prilika da se upozori na porast malignih bolesti, kako u domaćim tako i u svjetskim razmjerima.
Svjetska zdravstvena organizacija u svom novom izvješću "World Cancer Report 2014." predviđa da će se broj oboljelih od raka povećati s 14 milijuna u 2012. godini na 24 milijuna u 2035. godini, dok će u istom razdoblju broj umrlih od raka porasti s 8,2 milijuna na 13 milijuna godišnje.
Navedeni porast u velikom je broju objašnjiv starenjem stanovništva, te je vidljivo da se u slabije razvijenim zemljama očekuje gotovo dvostruki porast broja oboljelih, dok je očekivani porast u razvijenim i visokorazvijenim zemljama (gdje je i Hrvatska) znatno manji i procjenjuje se na oko 20 posto.
Rizični čimbenici
Kao najznačajniji rizični čimbenici navode se obiteljska anamneza, genetička predispozicija, pušenje, alkohol, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, prekomjerna tjelesna težina.
Stručnjaci upozoravaju i na štetnost izlaganja ultraljubičastom ili ionizirajućem zračenju, na opasnosti od profesionalne izloženosti (azbest, formaldehid, vinil-klorid), izloženost karcinogenima u okolišu, infekcije (virus hepatitisa B/C, Helicobacter pylori, shistosomijaza, AIDS), na opasnosti od nekih lijekova (prvenstveno citostatici, hormoni), te ostalih čimbenika koji uključuju spolno i reproduktivno ponašanje, neke imunodeficijencije i psihološke čimbenike.
Po nekim procjenama, polovica svih slučajeva raka može se spriječiti izbjegavanjem štetnih čimbenika, dok se metodama ranog otkrivanja raka mogu otkriti karcinomi u ranoj fazi i time poboljšati preživljavanje.
U HZJZ-u stoga ističu važnost prestanka pušenja, smanjenja ekscesivne konzumacije alkohola, važnost pravilne i uravnotežene prehrane, uz odgovarajuću tjelesnu aktivnost i održavanje primjerene tjelesne težine, te izbjegavanje štetnog UV zračenja.
Podsjećaju na nacionalne programe ranog otkrivanja raka dojke, raka debelog crijeva i raka materničnog vrata u kojima se sva populacija određene dobi poziva da obavi jednostavan pregled kojim se navedeni karcinomi mogu otkriti u ranoj fazi, u kojoj su metode liječenja znatno učinkovitije.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati