"HRT je tužio HND jer je na stručnom novinarskom skupu, održanom u organizaciji njegova ogranka s HTV-a, u Novinarskom domu, 16. prosinca 2010. godine pod nazivom "HRT cenzurirano", preko YouTubea odgledan prilog rađen za emisiju Latinica  - „Zločini privatizacije ne zastarijevaju". 

 

Visoki trgovački sud je 30. travnja ove godine, nakon žalbe HRT-a, preinačio prvostupanjsku presudu i naložio HND-u da HRT-u isplati gotovo 20 tisuća kuna parničnog troška. U presudi se kaže da HRT “ima isključivo pravo iskorištavanja predmetnih autorskih djela” sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (ZAPSP). 

 

U obrazloženju, što ga potpisuje predsjednica Vijeća Kamelija Parać, stoji da je prvostupanjski sud nepravilno primijenio odredbu čl. 45 ZAPSP-a kojom je propisano da “autor može zahtijevati ukinuće isključivog prava iskorištavanja u slučaju da ga nositelj tog prava ne izvršava ili ga izvršava u nedovoljnoj mjeri, tako da su zakoniti interesi autora povrijeđeni”. Budući da u ovom slučaju HND nije autor predmetnih autorskih djela, “na njega se ova odredba ne odnosi”, stoji u obrazloženju 

pravomoćne presude. Visoki trgovački sud zaključio je, suprotno prvostupanjskoj presudi, i da je skup održan u Novinarskom domu bio javan, te da je najavljeno prikazivanje bilo javno korištenje autorskog djela. 

 

Na HND-ovu skupu u prosincu 2010. godine odgledana reportaža novinara Josipa Oreča, koja je govorila o fantomskoj ispostavi carine u Kanfanaru i švercu cigaretama, nikada nije montirana u „Latinicu“, koju HRT na koncu nikada nije ni prikazao u svom programu. Orečev prilog tako nije bio među tri priloga koji su potpali pod privremenu mjeru zabrane prikazivanja priloga iz spomenute Latinice na HND-ovu skupu što ju je u prosincu 2010. donio Trgovački sud, a na što se kod tužbe pozivao HRT. 

 

Sudac Dobronić je odbijanje tužbenog zahtjeva HRT-a prije dvije godine obrazložio na 13 stranica, a tri su temeljna razloga bila za to. HND je, po njemu, postupio sukladno svojoj obvezi, organizirao stručni skup radi emitiranja zabranjenih priloga, a u cilju stručne rasprave o cenzuri na HRT-u. Također je obrazložio da novinari, autori, stvaraju autorska djela, odnosno priloge s ciljem da budu objavljeni, a HRT nema pravo jednostrano priloge ukinuti i zabraniti emitiranje tih autorskih djela. Kvalifikaciju HRT-a da je skup bio javan, sudac je odbacio, obrazloživši da je bila riječ o stručnom skupu na koji su pozvani novinari i urednici HRT-a, te pojedine osobe koje su po funkciji zainteresirane za to pitanje. HND je organizaciji skupa pristupio na profesionalan i vrlo korektan način, obrazložio je tada Dobronić.

 

Sudac Dobronić je zaključio i da u spomenutoj emisiji "Latinica" nema ništa zbog čega bi HRT pretrpio bilo kakvu štetu. Zaključeno je da je HND radio ono što mu je dužnost raditi, štititi svoje novinare i pravo na informiranje, dok je HRT pokretanjem parničnog postupka i cenzuriranjem Latinice prekršio svoje obveze koje proizlaze iz Zakona o HRT-u.

 

Stajalište je HND-a bilo je da je presuda suca Dobronića iznimno važna za sudsku praksu jer bi trebala onemogućiti da izdavači zabranjuju novinarskoj udruzi ili autorima stručne rasprave o tome jesu li cenzurirani. Isto tako, presuda je pokazalo da pravo iskorištavanja autorskih prava na objavu novinarskih priloga ne može biti pravo na njihovo bunkeriranje.

 

HRT je, inače, u zadnji tren skinuo s programa spomenutu Latinicu i to nakon dopisa odvjetničkog društva Miljević i Partneri koji su u ime Jadran filma, o kojem se govorilo u jednom od priloga, tražili da HRT zastane s objavljivanjem pripremljene i montirane emisije. U dopisu se kaže da bi za Jadran film nastupila šteta velikih razmjera, a spominje se i kaznena odgovornost. 

 

HRT je javno objavio u svom programu dopis odvjetničkog ureda i rekao da emisiju skida s programa privremeno. Međutim, nije ju emitirao nikada. A da i jest, ta bi Latinica u konačnoj varijanti imala samo dva priloga, jer je treći, kojim se Trgovački sud u privremenoj zabrani isto tako bavio, već bio iz nje izbačen. Riječ je bila o reportaži o privatizaciji NAMA-e. U neobjavljenoj emisiji su ostala tako samo dva priloga.

 

Novinar Josip Oreč dobio je otkaz ugovora o radu s HRT-om u trenutku dok je montirao prilog koji gledatelji na kraju nisu imali prilike vidjeti na HTV-u, a u svibnju 2011. nagrađen je HND-ovom godišnjom nagradom Marija Jurić Zagorka za najboljeg istraživačkog novinara.