Foto: Boris Kovačev / Cropix

U JEKU sve češćih prosvjeda na hrvatskim ulicama, postavlja se pitanje imaju li takvi oblici građanskog neposluha smisla? Neosporno je da se rješavanje problema pomiče s mrtve točke, kažu stručnjaci, ali još uvijek kod nas nije zaživjela kultura prosvjeda.

Predsjednik najveće sindikalne središnjice NHS-a Krešimir Sever smatra da prosvjedi pokreću rješavanje problema, a uzrokuje ih nedostatak komunikacije. "To vidimo i ovdje sa mljekarima. Resorni ministar i Ministarstvu su praktički odbijali sa njima razgovarati dok iz vana nisu došle poruke da treba s njima razgovarati i dok ljudi nisu doslovno stali i zablokirali ulicu", kazao je Sever.

"Prosvjedi su način pokazivanja volje građana"

S njim se slaže i predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar. "Prosvjedi su, kaže, legitimni i bez njih ne bi bilo napretka ni razvoja demokracije. Zašto su onda veliki štrajkovi u Hrvatskoj uglavnom ostajali samo na pokušajima? Lesar uzrok vidi u uskim cehovskim i strukturalnim interesima prosvjeda. "Nisu ulazili u suštinu uzroka nastanka problema nego su u prvi plan bili isticani zahtjevi. I zbog toga nije došlo do pozitivne sinergije nezadovoljstva, koji bi mogli rezultirati takvim velikim pokretima", kazao je Lesar.

I SDP saborski zastupnik Nenad Stazić misli da građani svoja prava trebaju tražiti na ulicama. "Ako su s nečim nezadovoljni u državi i smatraju da imaju razloga zbog nečega prosvjedovati, onda prosvjedi imaju smisla. Prosvjedi su jedan izraz i način pokazivanja volje građana ili bar dijela građana", rekao je Stazić.

"Ne treba nam veliki vođa"

Cijeli svijet je u nekom obliku statusa quo i to je problem, smatra sociolog Mirko Petrić. Teško je odlučiti se na radikalnu promjenu, objašnjava, jednostavnije je u današnje vrijeme manjim akcijama postupno mijenjati svijest. "Došlo je do puno promjena u načinu na koji oni koji se bune, i koji traže svoja prava, zapravo percipiraju način na koji bi mogli doći do svojih prava", kazao je Petrić i kazao kako je klasičan primjer prošlogodišnji pokušaj pobune protiv neoliberalnog kapitalizma.

Pokret Occupy Wall street stigao je do Hrvatske, ali već na drugom koraku posustao. Isto se može reći i za Facebook prosvjede. Sever uzrok vidi u narodu koji čeka velikog vođu. "Ne treba nam veliki vođa da bismo pokrenuli nezadovoljan narod, jer kako inače objasniti da u Francuskoj, kada se pozove na ulicu, u tom trenutku su u stanju u času tri i pol ili 4 milijuna ljudi izvući", rekao je Sever te dodao kako Wall Street revolucija ni u Americi nije polučila rezultate kao ni masovni štrajkovi u Grčkoj. Ipak, objašnjava Sever, a s time se slažu Lesar i Petrić, važno je da je vladajućim elitama poslana poruka nezadovoljstva širokih masa.