Screenshot: YouTube

UDRUGA Partnerstvo za društveni razvoj prokomentirala je aferu Pomoćnik te navela kako Branko Šegon nije jedini koji se okoristio političkim vezama da bi izvukao državni novac. Podsjetili su da su još 2011. godine upozorili kako je gotovo trećina ukupnih sredstava Fonda za razvoj i zapošljavanje podijeljena stranačkom i interesnom linijom te kako je 26,3 milijuna kuna otišlo tvrtkama Miroslava Kutle, koji je u tom trenu bježao pred hrvatskim pravosuđem. Priopćenje Partnerstva za društveni razvoj u nastavku prenosimo u cijelosti:

"Državni poticaji će se nastaviti dodjeljivati novim Šegonima i novim Kutlićima, sve pod krinkom podizanja hrvatskog gospodarstva, a na kraju će sve plaćati (sve siromašniji) građanke i građani Republike Hrvatske"

"Afera Pomoćnik koju je objavio portal Index.hr, a u kojoj se opravdano sumnja u trgovinu utjecajem od strane Branka Šegona, pomoćnika Ministra financija, te u postupanje Ministra Slavka Linića, nije jedina takva afera koja je potresala Hrvatsku.

Za javnost u RH važno je razumijevanje pozicije HBOR-a na bankarskom tržištu. HBOR je, pojednostavljeno rečeno, instrument države za provođenje posebnih razvojnih mjera. U načelu, radi se o instituciji koja daje povoljnije uvjete određenim kategorijama poduzetnika, dakle - instituciji koja daje poticaje. Od kako se u RH krenulo s uvođenjem reda u javnoj nabavi, a čemu je udruga Partnerstvo za društveni razvoj u mnogome doprinijela desetogodišnjim inzistiranjem na mjerama i postavljanjem sofisticiranih računalnih alata za nadzor, dobar dio pogodovanja je prebačen na sustav poticaja, gdje se između politike i javnosti odjednom pojavljuju banke i bankarska tajna, tako da je sve "pokriveno" zaštitom podataka koje banke garantiraju svojim klijentima. Sustav poticaja je razlomljen i kaotičan po različitim ministarstvima, fondovima i bankama upravo kako se ne bi mogli pratiti objedinjeni podatci o raspodjeli javnih dobara po povoljnim uvjetima povlaštenim klijentima. Pored činjenice da je udruga Partnerstvo za društveni razvoj već 2010. godine od nadležnih tijela zatražila utvrđivanje činjenica u načinu stjecanja imovine obitelji Šegon, a što do danas nije procesuirano, prema navodima iz USKOK-a zbog opstrukcije u Poreznoj upravi, to nije jedini predmet o poticajima koji smo uputili nadležnim tijelima.

Gotovo trećina ukupnih sredstava Fonda za razvoj i zapošljavanje podijeljena je stranačkom i interesnom linijom, 26,3 milijuna kuna otišlo tvrtkama Miroslava Kutle!
 
I 2011. godine PSD je upozorio na nelogičnosti, ovog puta u dodjeljivanju kredita pod posebnim uvjetima od strane Fonda za razvoj i zapošljavanje. Prema javno dostupnim informacijama, kao i dokumentaciji do koje smo došli, gotovo jedna trećina ukupnih sredstava Fonda za razvoj i zapošljavanje (92.010.000,00 kuna) podijeljena je stranačkom i/ili interesnom linijom, od čega 26,3 milijuna kuna tvrtkama Miroslava Kutle, koji je u tom trenutku bio u bijegu pred hrvatskim pravosuđem i krio se u Bosni i Hercegovini. Kao i 2010. godine, PSD je nakon objave istraživanja o Fondu naišao na zid šutnje. Ni jedan "mainstream" medij nije prenio naše istraživanje. Nijedno od nadležnih tijela nije reagiralo, iako je i ovaj predmet od strane građana prijavljen USKOK-u. Predmet je ostavljen na margini gdje će i ostati sve do neke nove afere kada će se ponovo smišljati izgovori za nepostupanje.
 
Do tada, državni poticaji će se nastaviti dodjeljivati novim Šegonima i novim Kutlićima, sve pod krinkom podizanja hrvatskog gospodarstva, a koje će na kraju plaćati (sve siromašniji) građanke i građani Republike Hrvatske.
 
Tekst o Fondu za razvoj i zapošljavanje od 18.04.2011. godine pročitajte u nastavku:

UNIŠTIMO HRVATSKO GOSPODARSTVO POTICAJIMA!

Tvrtka Tom-Inter u vlasništvu Tomislava Smotalića aplicirala je 2005. godine na natječaju Fonda za razvoj i zapošljavanje svojim investicijskim projektom "Hostel" za kojeg je prema zahtjevu poduzetnika za kreditiranje bilo potrebno 2.000.000,00 kuna. Fond je tvrtki Tom-Inter d.o.o. 1. prosinca 2005. godine odobrio kredit u iznosu od 1.500.000,00 kuna. Uz objašnjenje da trenutno nemaju više sredstava, na sastanku održanom u svrhu konzultacija o kreditu, predstavnici Fonda su im obećali izvršiti naknadno dofinanciranje u iznosu od 500.000,00 kuna za dovršetak investicijskog projekta. Međutim, čelnici Fonda su iz nekog razloga zaboravili svoje obećanje, iako projektna dokumentacija jasno govori o zahtjevu za financiranje u iznosu od 2.000.000,00 kuna. Pritom, tek po potpisu dokumentacije i aktiviranju kredita, korisnici kredita (tvrtka Tom-Inter) postaju svjesni da su im sredstva u stvari odobrena za nešto što oni nisu tražili. Umjesto zahtjeva za financiranje uređenja hostela kao osnovne djelatnosti, ugovor je navodio "proširenje postojeće djelatnosti - Pranje rublja i kemijsko čišćenje" za što poduzetnicima nije trebao ni kredit niti dodatno ulaganje!

Nakon dugotrajne borbe s administracijom Fonda, 22. listopada 2009. godine obitelj Smotalić konačno dobiva suglasnost Fonda za obavljanje djelatnosti noćenja u hostelu. No tu problemi obitelji Smotalić tek počinju. Iako Fond nikada nije financirao tvrtku Tom-Inter prema projektnoj dokumentaciji, te iako je na kraju tvrtka Tom-Inter ishodovala sve potrebne dozvole za pravu namjenu kredita, obećano dofinanciranje nikada nije realizirano. S druge strane, koristeći uvjete prvotno odobrenog kredita, banka je aktivirala svoja prava i rate kredita počele su stizati na naplatu. Tvrtka Tom-Inter kao i cijela obitelj Smotalić, kojoj je to bio zajednički obiteljski projekt, našla se pred zidom. S nerealiziranim projektom, u nemilosrdnoj borbi s vremenom i birokracijom. Danas im prijeti ovrha, osjećaju se prevareno i poniženo, a sve to pod krinkom pametnog ulaganja proračunskog novca u poticanje poduzetnika, gospodarskog rasta i zapošljavanja.
 
Smotalići ne mogu, tko može?

Istražujući nelogičnosti u predmetu dodjele sredstava tvrtki Tom-Inter d.o.o. Udruga Partnerstvo za društveni razvoj došla je do zanimljivih otkrića. Iz javno dostupnih podataka, te dokumentacije koju nam je dostavilo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva proizlazi da je Fond za razvoj i zapošljavanje u 2005. i 2006. godini odobrio 64 kredita u ukupnom iznosu od 392.260.599,00 kuna. Visine kredita variraju, od nekoliko stotina tisuća kuna do nekoliko milijuna kuna. Najveći kredit u iznosu od 19 milijuna kuna odobren je tvrtki Mopar d.o.o., najmanji u iznosu od 333.000,00 kuna tvrtki Laboratorij zvuka d.o.o.

Ipak, ovdje valja uzeti u obzir neobičnu okolnost pod kojom su obrtu za proizvodnju rezane građe i finalnih proizvoda od drveta, PM Lignum, na isti dan, 11. srpnja 2006.godine odobrena dva kredita; jedan u iznosu od 12 milijuna kuna, a drugi od 15 milijuna kuna. Slijedom navedenog, PM Lignumu je ukupno odobreno 27 milijuna kuna kredita. Inače, vlasnik PM Lignuma je HDZ-ov bivši ministar obrane i umirovljeni general Pavao Miljavac. Krajem 2010. godine mediji su pisali o povlaštenom položaju PM Lignuma, odnosno Miljavca u slučaju Hrvatskih šuma koje su devet mjeseci propuštale provesti pravomoćno ovršno rješenje za naplatu 20,8 milijuna kuna. Miljavčev višemilijunski dug prema Hrvatskim šumama naposljetku je, pod jednako neobičnim okolnostima, platio riječki poduzetnik i vlasnik Euro-Petrola, Jozo Kalem.

Krediti pod posebnim uvjetima, u cilju podizanja hrvatskog gospodarstva, odobreni su i tvrtkama Mupera d.o.o. (21. srpanj 2005., 14,8 milijuna kuna) i Vino Ilok d.d. (14. ožujak 2006., 11,5 milijuna kuna). Zajedničko ovim dvjema tvrtkama je - Miroslav Kutle. Tvrtka Mupera sa sjedištem u Lihtenštajnu, inače obuhvaćena optužnicom za Dubrovačku banku, prema pisanju medija smatra se plodom nekadašnjeg prijateljstva Nevena Barača i Miroslava Kutle. S druge strane, u Nadzornom odboru Vino Ilok d.d. sjede uski Kutlini suradnici Davor Vlajčević i Antun Crlenjak. Logika govori da je Fond uložio ukupno 26,3 milijuna kuna hrvatskih poreznih obveznika za gospodarski poticaj poduzetniku Miroslavu Kutli, najpoznatijem tajkunu iz devedesetih, a danas i najtraženijem Hrvatu za kojim je raspisana i Interpolova tjeralica za kazneno djelo Zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju. Tim novcem danas plaćamo njegov trajni odmor u Bosni i Hercegovini.

Kredit u iznosu od 6 milijuna kuna (1.prosinca 2005.) odobren je tvrtki Obšivač d.o.o. čiji je vlasnik Zoran Obšivač, član HDZ-a i dobar prijatelj Luke Bebića. Obšivač je, inače, izvođač vrlo vrijednih radova koje država financira na jugu Dalmacije, a da je ta tvrtka "miljenik" vlasti više puta se žalio i Stipe Gabrić Jambo.

Tvrtki Zetro d.o.o. u vlasništvu HSP-ovog zastupnika Ivice Zorice odobreno je 9,6 milijuna kuna kredita. Da li zbog tada neophodnih glasova HSP-a u Saboru, teško je utvrditi. HDZ-ovom dvojcu tati Zdravku i sinu Danijelu Sočkoviću (tvrtka V.A.M.-ING d.o.o.) dodijeljeno je 9,5 milijuna kuna.

Danas nešto poznatiji HDZ-ovci Franjo Lucić i Darko Eškinja također su dobili kredite od Fonda. Luciću i njegovoj tvrtki Tofrado, koja je prema pisanju medija u međuvremenu nagomilala dug od 5 milijuna kuna prema Hrvatskim šumama, odobreno je 7,6 milijuna kuna kredita; a bivšem biogradskom gradonačelniku Eškinji i njegovoj Tvornici mreža i ambalaže 8 milijuna kuna.

Tvrtka Mladik d.o.o. dobila je kredit od Fonda u iznosu od 6.830.000,00 kuna, dok je tvrtki Vinka d.o.o. odobreno dvostruko više, 12.500.000,00 kuna. Zanimljivo, i Mladik i Vinka, prema pisanju medija, nalaze se na popisu pravnih i fizičkih osoba u Hrvatskoj kojima su dodjeljivani sumnjivi krediti Hypo Alpe Adria Grupe. Tvrtki Mladik u iznosu od 1,9 milijuna eura, a tvrtki Vinka vrtoglavih 13,2 milijuna eura!
 
BiH, turistička destinacija tajkuna o trošku hrvatskih građana

Dakle, prema javno dostupnim informacijama, kao i dokumentaciji do koje je došla udruga Partnerstvo za društveni razvoj, gotovo jedna trećina ukupnih sredstava Fonda za razvoj i zapošljavanje (92.010.000,00 kuna) podijeljena je stranačkom i/ili interesnom linijom. Nerijetko tvrtkama odnosno osobama koje su poslovale sumnjivo, odnosno protiv kojih postoje i pravomoćne presude i međunarodne tjeralice. Sve pod sjajnim plaštom velikih projekata Vlade RH. Ulaganja u zapošljavanje, gospodarski razvoj, izlazak iz krize i gospodarski oporavak, teze su kojima nas je godinama zasipala Mačekova propagandna mašinerija.

Rezultati i uspjesi su danas više nego vidljivi: preko 330.000 nezaposlenih i najteže stanje gospodarstva u RH od rata naovamo. Veliki investicijski projekti kao i mjere razvoja ili današnje mantre - gospodarskog oporavka, više nego očito postaju samo inačice nekadašnjih pretvorbi i privatizacija. Na kraju cijenu plaćamo svi mi, a možda i najveću, poduzetnici koji su u navedene mjere povjerovali poput obitelji Smotalić. Oni bespovratno gube svoju imovinu i sve što su stjecali u posljednjih pedesetak godina. I što smo naučili iz prethodnih iskustava? Očigledno ništa. Nitko nikad nije napravio kvalitetnu ocjenu provedbe prethodnih "velikih i zvučnih" projekata Vlade.

Fond je nakon što su se poduzetnici počeli žaliti, te nakon što se interno shvatilo da se istina neće moći dugo skrivati, pobjegao pod okrilje Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, čekajući da mu istekne rok (da prestanu obaveze po kreditima). Štetu nastalu ovakvim raspolaganjem novca sanirati će građanke i građani RH. A u međuvremenu ćemo se baviti novim velikim projektima Vlade i Hrvatske narodne banke. Poticajima gospodarstvu putem bankarskog sustava u iznosu od 6,3 milijarde kuna (za prerađivačku industriju i turizam), ili poticajima stanogradnji u za sada neutvrđenom iznosu.

Pitanje na koje nismo i nećemo dobiti odgovor je kako će se raspolagati tim novcem, odnosno, s obzirom da odgovora na predhodna pitanja nemamo, čiji ćemo trajni godišnji odmor u inozemstvu platiti ovaj put?", navodi Partnerstvo za društveni razvoj.