Foto: Index, Screenshot: YouTube

VLADO AZINOVIĆ, povjesničar, politolog i profesor na Fakultetu političkih znanosti iz Sarajeva, prije četiri mjeseca je, zajedno s Muhamedom Jusićem, objavio istraživanje pod nazivom "Zov rata u Siriji i bosanskohercegovački  kontingent stranih boraca". U tom su se istraživanju Azinović i Jusić osvrnuli na broj ljudi s balkanskog područja koji su se otišli za Islamsku državu boriti na Bliski istok.

Istraživački dvojac piše kako se problemu odlaska građana BiH na strana ratišta relativno kasno počela posvećivati ozbiljna pozornost.

"Uz početno nedovoljno razumijevanje i praćenje ovog fenomena, složena struktura države i često preklapajuće ovlasti više od 20  policijskih  agencija  koje u njoj djeluju, još uvijek otežavaju napore za suzbijanje ovog sigurnosnog izazova", ističe se u početnom dijelu njihova istraživanja.

U dvije godine u Siriju i Irak otišlo preko 210 državljana BiH

Istraživanje je utvrdilo pojedinačne identitete 156 muškaraca, 36 žena i 25-ero djece, državljana ili porijeklom iz Bosne i Hercegovine, koji su od kraja 2012. godine do  kraja  2014.  godine  boravili  u Siriji  ili u  Iraku. Među njima, 48 muškaraca i  3 žene vratili su se u  BiH do  početka  2015. godine. U sukobima u Siriji i Iraku poginulo je najmanje 26 osoba, od onih čiji su identiteti evidentirani. Od ukupno 156 muškaraca, skoro jedna trećina, njih 44, od ranije su poznati policiji i sudovima.

Najveći  broj  putovanja  u  Siriju  i  povrataka  iz  Sirije  u  Bosnu  i  Hercegovinu registriran  je  tokom  2013  godine, a najčešći  način  odlaska  u tu zemlju bio  je  avionom  iz Sarajeva, preko Istanbula, za Gaziantep ili Hataj, te odatle kopnenim putem do Kilisa i Azaza, odnosno Rejhanlija i Bab al-Have.

Nemaju se namjeru vraćati

"Zadržavanja  u  Siriji su isprva u  prosjeku  trajala  oko  dva  mjeseca. Nakon toga, znatan dio dobrovoljaca vraćao se u BiH, neki za stalno, a neki kako bi i obitelj poveli sa sobom u Siriju. Iako usporen, trend se dijelom nastavio i tokom 2014. godine, ali se vremenom broj povrataka znatno smanjio i skoro prestao. Za pretpostaviti je da se državljani BiH koji su sada u Siriji i Iraku nemaju namjeru vraćati u matičnu zemlju.

Motivi  za  odlazak  su  različiti,  ali  za  pretpostaviti  je  da  većina  dobrovoljaca odlazi  na  ratišta  u  Siriji i Iraku jer  u  tom  pothvatu  vidi  ispunjenje  vjerskog naloga. Međutim, iz  niza pojedinačnih primjera vidljivo je da značajan broj drugih faktora (ekonomskih,  socijalnih,  generacijskih  i  drugih) potiče, olakšava ili ubrzava takve odlaske.

U nastavku pročitajte i ostatak istraživanja.

Istraživanje - Zov Rata u Siriji i Bosanskohercegovački Kontingent Stranih Boraca

Podsjetimo, hrvatska Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) u svojem drugom javnom izvješću, objavljenom sredinom lipnja, otkrila je kako se na području Islamske države nalazi se 6 hrvatskih državljana, a u ukrajinskim sukobima njih 8.

> Hrvatski obavještajci maloljetnika spriječili da se pridruži islamistima u Siriji

Razina terorističke prijetnje u Hrvatskoj je niska, procijenila je tada SOA, ali rizik od djelovanja radikalnih islamističkih skupina postoji jer je Hrvatska članica NATO-a i EU-a.