Foto: FAH

SABORSKI zastupnici oštro su u četvrtak osudili potez srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića koji je Bunjevcima u Vojvodini donirao udžbenike na ćilirilici i od hrvatskih vlasti zatražili da jače ustraju na poštivanju prava Hrvata u Srbiji u kontaktima sa srbijanskim vlastima i u pregovorima Srbije s EU-om.

Nikolić je nedavno donirao ćirilične udžbenike Bunjevcima u Vojvodini, koji se većinom izjašnjavaju kao Hrvati i imaju pravo na udžbenike na latinici.

Na kritike iz Zagreba da se radi o politici asimilacije Hrvata, kasnije je odgovorio da Bunjevci nisu Hrvati nego posebna manjina.

Politika asimilacije Hrvata

Članovi saborskog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske osudili su i postupak gradonačelnika Subotice koji je zabranio održavanje znanstvenog skupa o Bunjevcima u gradskoj vijećnici ocijenivši to dokazom da "Hrvati u Vojvodini nemaju nikakva prava".

"Vlada, ministarstvo vanjskih i europskih poslova i predsjednik Republike moraju u svim kontaktima inzistirati na jasnim stavovima oko prava hrvatske nacionalne manjine u Srbiji. Dok god se to ne bude događalo, događat će se nažalost pokušaji asimilacije koji traju već jako dugo", izjavio je predsjednik odbora Ivan Šuker.

Šuker: Potrebno inzistiranje na pravima

"Kome to u Hrvatskoj nije jasno, valjda im je to sada Nikolić svojom gestom, čistim pokušajem asimilacije, otvorio oči", istraknuo je Šuker, zastupnik oporbenog HDZ-a.

I SDP-ovci smatraju da je u Srbiji na djelu asimilacija Hrvata, osobito opasna ako je provodi predsjednik države.

"Ako srpskoj zajednici u Hrvatskoj ne odričemo pravo na njihov jezik, onda imamo pravo tražiti da ta prava imaju Hrvati u Srbiji", istaknuo je Ivo Jelušić, a Ivana Krivec drži da se radi o "napadu na nacionalni identitet Bunjevaca koji se većinom izjašnjavaju kao Hrvati".

Oko 16.500 Bunjevaca u Srbiji, okupljenih oko Bunjevačkog nacionalnog vijeća, niječu hrvatsku pripadnost ističući kako su autohtona etnička skupina, dok se većina Bunjevaca u Bačkoj deklariraju kao Hrvati.

HDZ: Reakcija spora i slaba

No, vlast i oporba ne slažu se oko toga je li službeni Zagreb ispravno reagirao na Nikolićev potez. Dok HDZ zamjera da je reakcija zakašnjela i mlaka, SDP drži da vlada čini sve za zaštitu manjinskih prava Hrvata.

"Vlada, ministarstvo i predsjednik prvi su korak propustili. Prvi put kada je trebalo reagirati tijekom screeninga pregovaračkih stajališta Srbije oni nisu reagirali, a moraju reagirati", istaknuo je Šuker.

Jelušić, pak, smatra da podjela na Hrvate i Bunjevce traje već dugo i nije počela s aktualnom vladom, a Krivec je sretna što Hrvati u Srbiji unatoč problemima uspijevaju očuvati identitet, zahvaljujući među ostalim pomoći iz hrvatskog proračuna koja je 2013. iznosila oko 600.000 kuna.

Kuprešak odbacuje kritike

Pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova Željko Kuprešak odbacio je kritike da vlada vodi "alibi" politiku i ustvrdio da je na svakom susretu sa srbijanskom stranom isticala pitanje hrvatske manjine. Priznaje, ipak, da u tome nije posve uspjela.

"Pritisci, razgovori, objašnjavanja...koristili smo sve mehanizme. No, nismo u tome uspjeli, jer srpska strana to nije prihvaćala, izigravala je ono što je obećala, od bivšeg predsjednika (Borisa) Tadića i premijera Ivice Dačića do današnjeg predsjednika vlade Aleksandra Vučića", rekao je Kuprešak.

Na nerazmjer u izdvajanju iz hrvatskog, odnosno srbijanskog proračuna za manjine upozorio je HDZ-ov Ante Babić koji je iznio podatak da je srpska nacionalna manjina u Hrvatskoj 2013. dobila 32,8 milijuna kuna, dok je Demokratskom savezu Hrvata u Vojvodini iz srbijanskog proračuna doznačeno 1,3 milijuna kuna.

Babić: Nema reciprociteta

"O kojem mi to reciprocitetu govorimo? Kakva je to politika vlade prema hrvatskoj nacionalnoj manjini", upitao se Babić i predložio da Zagreb ne izdaje putovnice Bunjevcima koji se ne izjašnjavaju kao Hrvati.

Oporbeni zastupnici zamjerili su vladi i što se već tri godine nije sastao hrvatsko-srbijanski odbor za manjine koji nadzire provedbu međudržavnog sporazuma o manjinama iz 2004.

Predstavnici vlade su krivnju pripisali srbijanskoj strani koja "raznim izgovorima" odgađa sastanak, pa je upitno hoće li se odbor, kako je zakazano, sastati 16. i 17. listopada u Zagrebu.

Tema sjednice odbora bio je i odnos HTV-a prema izborima u BiH u listopadu, a zastupnici su nacionalnu televiziju jednoglasno pozvali da na izbore u susjednu zemlju pošalje dodatne novinarske i snimateljske ekipe te emisiju "Pogled preko granice" vrati u gledaniji termin na prvom programu.

Grubišić: Vlada politika nezamjeranja Srbiji

Iako su svi zaključci na kraju doneseni jednoglasno, početak sjednice ukazivao je da se možda neće niti održati. Vladajući su Šukeru zamjerili da je sjednica nepripremljena i da HDZ njome pokušava prikupiti političke bodove, dok su oporbeni zastupnici optužili vladajuće da su produžena ruka vlade koja vodi politiku nezamjeranja Srbiji.

"U izvršnoj vlasti vlada zavjet šutnje i nezamjeranja prema Srbiji i predsjedniku Nikoliću, a produžena ruka te vlasti su neki u odboru koji traže skidanje tih točki s dnevnog reda", rekao je HDSSB-ov Boro Grubišić.

"Ne smatramo da su točke nepoželjne. Hrvati izvan Hrvatske su naš nacionalni interes i nikome nije sporno da su to važne teme, ali na temelju relevantnih činjenica", uzvratila je Krivec, zastupnica SDP-a koja je na kraju glasovala za Šukerov prijedlog zaključaka.