Foto: Ilustracija

ZAKONOM o potrošačkom kreditiranju Vlada propisuje da banke svim korisnicima kredita kamatu moraju vratiti na početnu ukoliko je tečaj narastao za 20 posto od trenutka kad su podigli kredite. Za korisnike kredita u švicarcima to znači i do 20 posto nižu kamatu.

Kod ugovaranja promjenjive kamatne stope, jasno se definiraju parametri koji se mogu koristiti kao osnova za promjenu ugovorene promjenjive kamatne stope (EURIBOR, LIBOR...), čime se sprječavaju zlouporabe banaka pri određivanju parametara temeljem kojih će vršiti korekcije promjenjive kamatne stope. Drugim riječima, banka se više neće moći "igrati" vašom kamatnom stopom, mijenjajući parametre po kojima je povećava, ovisno o tome kako joj odgovara.

Linić predviđa da ovo pravilo vrijedi retrogradno pa propisuje da s ciljem izbjegavanja diskriminacije potrošača koji su sklopili ugovor prije stupanja na snagu ovoga Zakona, i u takvim ugovornim odnosima, podloga za sve buduće promjene kamatne stope mora biti jasan parametar, ugovorena fiksna marža i razdoblja promjena kamata. Pri tome, kod onih ugovora o kreditu kod kojih je tečaj tijekom otplatnog razdoblja aprecirao više od 20 posto, kamatna stopa niti fiksna marža ne smiju biti veće od početnih, čime se štiti najugroženija skupina građana, koja je bila izložena ne samo rastu kamatne stope nego i značajnom rastu tečaja.

Ovdje je riječ o kreditima u švicarskim francima, kod kojih su kamate u nekim bankama rasle i do 7,5 posto. Takve će se morati vratiti na početnu, ugovorenu kod sklapanja kredita. Osim toga bit će određen i maksimalan iznos kamate na stambene kredite koji neće smjeti biti veći od prosječne kamatne stope, koju određuje HNB, uvećane za jednu trećinu. Lani je, primjerice, prosječna kamata na sve stambene kredite s deviznom klauzulom bila 5,37 posto što znači da vam ubuduće niti jedna banka ne bi smjela nuditi kamatu veću od 7 posto.