Foto: AFP

PREDSJEDNIK Europskog vijeća Herman Van Rompuy dobio je od EU lidera "zadatak" da skroji nacrt dodatnog ekonomskog i političkog približavanja zemalja eurozone s ciljem prevladavanja krize monetarne unije.

Kako je Van Rompuy kazao nakon sinoćnje večere EU lidera u Bruxellesu, "postoji generalni konsenzus da trebamo učvrstiti ekonomsku uniju kako bi ona išla u prilog monetarnoj uniji". Drugim riječima, fiskalna unija je nužna za preživljavanje eurozone, a ovim bi je se procesom trebalo ubrzati i produbiti.

Objasnio je kako će njegov nacrt biti prezentiran prije sljedećeg summita 28. lipnja, a u njemu će biti predstavljeni glavni "kameni temeljci" ali i "radne metode kojima se ovaj cilj misli postići". Na kraju je spomenuo i riječ koju se novinari najviše čekali, a riječ je naravno o "euroobveznicama", koje su donedavno zbog jakog njemačkog pritiska bile tabu tema na sastancima EU lidera.

Tema euroobveznica napokon na stolu

Rompuy je kazao kako će euroobveznice biti jedan od elemenata koje na tom putu treba razmotriti, kao i još integriraniji sustav supervizije bankarskog sistema te shema zajedničkog osiguranja putem depozita. Za euroobveznice je naglasio kako mogu biti samo dio dugoročnog rješenja.

Međutim, novi francuski predsjednik Francois Hollande, koji je sinoć ostvario prvu "pobjedu" nad Merkel samom činjenicom da se o toj temi ozbiljno raspravljalo, odlučno nastupa kao predvodnik zemalja koje spas vide upravo u hitnom uvođenju euroobveznica. A najviše pod petama gori, jasno, Španjolskoj, Italiji i Portugalu.

Sve manje zemalja u njemačkom taboru

Valja napomenuti kako je Njemačka ovog tjedna svoje obveznice prodavala uz prinos, odnosno kamatu od 0 posto, dok je španjolski prinos suvereno iznad šest posto. Prinos od sedam posto smatra se neodrživim, posebno u ovakvim ekonomskim uvjetima. Hollande i njegove pristaše smatraju kako će uvođenje euroobveznica značajno smanjiti troškove zaduživanja za većinu zemalja, jer će se u obzir uzimati "zajednički kreditni rejting", što bi moglo pokrenuti uspavane ekonomije juga i potaknuti rast, što je njegova glavna mantra.

Njemačka s druge strane euroobveznice vidi kao potencijalno rješenje, ali tek na kraju puta, odnosno tek kad se stvori fiskalna unija sa strogim pravilima o zaduživanju. Međutim, mnogi misle kako će tad biti prekasno, jer bi euro, koji se nalazi na najnižoj razini u zadnje dvije godine, dotad mogao puknuti. Računa se da Njemačka u svom taboru ima samo Finsku, Austriju i Nizozemsku, pa je pitanje dokad će Berlin moći samo hladno odmahivati rukom na prijedloge koji dolaze iz ostalih europskih metropola.