Foto: Guliver image/Getty images

SITUACIJA u Ukrajini se ne smiruje. Rusija je svojom vojnom intervencijom na Krimu samo pogoršala situaciju i dodatno zakuhala uzavrele strasti.

Ruski vojni avioni tijekom noći ušli su u ukrajinski zračni prostor. Vladimir Putin na Krim je poslao tisuće pripadnika ruske vojske. Ruski mediji javljaju da ukrajinski vojnici na Krimu otkazuju poslušnost svojim zapovjednicima i pridružuju se proruskim snagama. Na istoku Ukrajine na ulice izlaze proruski prosvjednici. Svijet strahuje od novog velikog rata.

Aleksandr Vitko, zapovjednik ruske crnomorske flote, prema pisanju ukrajinskog Interfaxa, ukrajinskoj mornarici postavio je ultimatum: ili se predajte do pet sati ujutro, ili napadamo.

Ovu informaciju objavio je i Kyiv Post, ukrajinski medij na engleskom jeziku, koji citira i izjavu ukrajinskog premijera Jacenjuka: "Nikada nećemo predati Krim. Shvaćamo da Rusija ima svoje interese, ali šaljemo im ovu poruku: nemate pravo čuvati svoje interese nauštrb naših".

Crnomorska flota je, međutim, demantirala da je pred Ukrajince postavila ultimatum. Tvrde da nisu zaprijetili napadom ako se ukrajinska vojska na Krimu ne preda do zore.

Hitan sastanak NATO-a

Veleposlanici svih 28 članica NATO-a održat će u utorak hitan sastanak i to zbog zahtjeva Poljske koja je zatražila konzultacije na temelju članka 4. Sjevernoatlantske povelje. U tom članku stoji da će se zemlje konzultirati u slučaju ugroženosti teritorijalnog integriteta, političke neovisnosti ili sigurnosti.

Rusija: Janukovič zatražio od Putina rusku vojsku u Ukrajini

Zbačeni ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič uputio je pismo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu tražeći da upotrijebi rusku vojsku kako bi se obnovio red i zakon u Ukrajini, rekao je u ponedjeljak ruski veleposlanik pri UN-u.

"Pod utjecajem zapadnih zemalja događaju se otvoreni akti terora i nasilja", naveo je ruski veleposlanik Vitalij Čurkin iz Janukovičeva pisma Putinu na izvanrednom sastanku Vijeća sigurnosti UN-a.

"Ljude se progoni zbog jezika i političkih razloga", rekao je on da stoji u pismu. "Zato bih zamolio predsjednika Rusije, g. Putina da upotrijebi oružane snage Ruske Federacije kako bi se uspostavila zakonitost, mir, zakon i red, stabilnost i obrani narod Ukrajine".

Čurkin je držao primjerak pisma da ga vide članovi vijeća.

Lavrov: Rusija brani prava svojih građana

Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, intervenciju na Krimu opisao je kao postupak čiji je cilj zaštita ljudskih prava ruskih građana. Ujedno je uputio provokaciju SAD-u i Europskoj uniji.

"Oni koji pokušavaju ovu situaciju protumačiti kao čin agresije i prijete nam sankcijama i bojkotima, upravo su to oni naši partneri koji često sebi bliskim političkim silama sugeriraju postavljanje ultimatuma i odbijanje dijaloga, ignoriranje briga južnih i istočnih regija Ukrajine, što dovodi do polarizacije ukrajinskog društva", kaže Lavrov.

Merkel: Putin živi u svom svijetu

"Putin živi u nekom svom svijetu", navodno je rekla njemačka kancelarka Angela Merkel u telefonskom razgovoru s Barackom Obamom. Prema pisanju njemačkog tabloida Bild, Merkel je iživcirana Putinovim postupcima, te se pita je li ruski predsjednik izgubio kontakt s realnošću.

"Rusija mora povući svoje trupe s Krima", poručio je Carl Bildt, švedski ministar vanjskih poslova. Bez toga, kaže Bildt, političko rješenje ukrajinske krize neće biti moguće. "Ta je doktrina neprihvatljiva u današnjoj Europi", Bildtov je odgovor na Putinove tvrdnje da je Rusija vojsku na Krim poslala kako bi zaštitila ruske građane.

SAD upozoravaju zbog ultimatuma ukrajinskoj vojsci

Sjedinjene Države upozorile su u ponedjeljak da ultimatum koji je dala ruska Crnomorska flota predstavlja opasno pogoršanje stanja, dok ruska strana niječe da je ukrajinskim snagama na Krimu dala ultimatum da se predaju do ranih jutarnjih sati u utorak.

State Department je kazao da ne raspolaže "neovisnim informacijama" o tom pitanju, ali da informacije o prijetnjama uporabom sile "ako su istinite, predstavljaju po nama opasno pogoršanje razvoja situacije", rekla je glasnogovornica State Departmenta Jennifer Psaki.

Psaki je kazala da će Washington za to smatrati Rusiju izravno odgovornom.

Obama kaže da je Rusija u Ukrajini prekršila međunarodno pravo

Američki predsjednik Barack Obama rekao je u ponedjeljak da je Rusija prekršila međunarodno pravo vojnom intervencijom u Ukrajini te da je američka vlada upozorila rusku na mogućnost niza gospodarskih i diplomatskih sankcija koje će voditi u izolaciju Moskve.

Ruski predsjednik Vladimir Putin mora dopustiti međunarodnim promatračima da posreduju oko sklapanja sporazuma koji bi bio prihvatljiv svim ukrajinskim građanima, rekao je Obama novinarima prije sastanka s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom.

"Ovo će s vremenom postati skupo za Rusiju. A sad je trenutak da razmisli može li svoje interese zaštititi diplomacijom umjesto silom", rekao je.

SAD ima cijeli niz mogućnosti za djelovanje protiv Rusije dođe li do eskalacije napetosti u vezi s Ukrajinom, a Washington u ovome trenutku priprema sankcije protiv Moskve, rekla je u ponedjeljak glasnogovornica State Departmenta.

"U ovome trenutku nije riječ samo o razmatranju mogućnosti sankcija zbog ruskih postupaka, nego ćemo ih vjerojatno i uvesti, pripremamo ih", rekla je Jen Psaki. "Na raspolaganju nam je cijeli niz mogućnosti".

Duma: Ruska intervencija u ovom trenutku nije potrebna

Predsjednik donjeg doma ruskog parlamenta, Dume, Sergej Nariškin, ocijenio je u ponedjeljak da intervencija ruske vojske u Ukrajini "u ovom trenutku nije potrebna".

"Odluka koju je donijelo Vijeće Federacije daje nam to pravo, i možemo ga koristiti ako je potrebno, ali nije potrebno u ovom trenutku", rekao je Nariškin za televiziju Rusija24.

Na pitanje novinara misli li da je moguće političkim dijalogom pronaći rješenje za stanje u Ukrajini, on je kazao "jasno".

"Čak ne želim, kao moji kolege, ni izgovoriti riječ 'rat'", dodao je.

Na zahtjev ruskog predsjednika Vladimira Putina, dva doma ruskog parlamenta dala su zeleno svjetlo u subotu za vojnu intervenciju u Ukrajini, "do normalizacije političkog stanja u toj zemlji" gdje su nove prozapadne vlasti odnijele pobjedu nakon tromjesečnih demonstracija protiv proruskog predsjednika Viktora Janukoviča.

EU prijeti da će dovesti u pitanje odnose s Rusijom zbog Ukrajine

Europska unija je u ponedjeljak zaprijetila da će preispitati svoje odnose s Rusijom ako ne dođe do smirivanja stanja u Ukrajini te je predložila da se za četvrtak sazove sastanak na vrhu šefova država i vlada Unije.

"U nedostatku ruskih mjera koje bi vodile smirivanju stanja, EU bi trebala odlučiti o posljedicama po bilateralne odnose između EU-a i Rusije", kaže se u izjavi ministara vanjskih poslova EU-a koji su se okupili na izvanrednom sastanku u Bruxellesu zbog ruske vojne intervencije u Ukrajini.

"Ne donese li Rusija mjere koje bi deeskalirale situaciju, EU će suspendirati bilateralne pregovore s ruskim vlastima o pitanju viza, kao i o novom ugovoru. EU će razmotriti učinak mogućih dodatnih negativnih postupaka Rusije za odnose EU-Rusija", kaže se u zaključcima ministara vanjskih poslova.

Turčinov traži od Rusije da zaustavi agresiju

Vršitelj dužnosti ukrajinskog predsjednika rekao je u ponedjeljak da se povećava ruska vojna nazočnost na Krimu te je zatražio od Moskve da zaustavi agresiju.

Oleksandr Turčinov rekao je da je stanje teško u nekim regijama na jugu i istoku zemlje, gdje je mnogo rusofonih stanovnika, ali da ukrajinske vlasti tamo imaju stvari pod kontrolom.

On je također rekao da je ruska Crnomorska flota zarobila ukrajinske brodove u zaljevu Sevastopolja. "Stanje na Krimu je i dalje napeto a ruska vojna nazočnost povećava se", rekao je Turčinov na novinskoj konferenciji. "Pozivam rusko vodstvo - zaustavite provokativne akcije, agresiju i piratstvo. To je zločin i za njega ćete odgovarati".

Turčinov nije pojasnio što smatra povećavanjem vojne nazočnosti na Krimu.

Uoči posjeta američkog državnog tajnika Johna Kerryja Turčinov je pozvao na vanjsku pomoć. "Od vodećih svjetskih zemalja, ne čekamo samo moralnu potporu neko i konkretnu pomoć", dodao je.

Rusija preuzima kontrolu na Krimu

Izvanredno se sastaju ministri vanjskih poslova Europske unije. Sjedinjene Američke Države su zajedno s još šest zemalja članica skupine G8 osudile rusku intervenciju na Krimu i otkazale susret u Sočiju predviđen za lipanj. NATO poziva Rusiju i Ukrajinu da potraže mirno rješenje sukoba kroz dijalog i raspoređivanje međunarodnih promatrača.

A sam ukrajinski premijer Jacenjuk zatražio je međunarodnu potporu, upozorivši da je zemlja na rubu katastrofe. "Ovo je ustvari proglašenje rata mojoj zemlji. Pozivamo predsjednika Putina da povuče vojsku''.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je u razgovoru s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel pristao na uspostavu misije, vjerojatno pod vodstvom OESS-a, s ciljem početka dijaloga.

I američki predsjednik Barack Obama u telefonskom razgovoru upozorio je Putina da je slanje vojske u drugu zemlju kršenje međunarodnih sporazuma i prijetnja miru i sigurnosti Ukrajine i regije. Obama je zaprijetio Moskvi daljnjom političkom i gospodarskom izolacijom.

Ruska tržišta poniru dok Putin steže obruč na Krimu

Rusija je u ponedjeljak već platila visoku financijsku cijenu za vojnu intervenciju u susjednoj Ukrajini, s padom vrijednosti dionica, obveznica i rublje, dok snage odane ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu stežu obruč na Krimu.

Moskovska burza bilježi pad od 11,3 posto, uz brisanje gotovo 60 milijarda dolara vrijednosti ruskih kompanija u jednom danu, a središnja banka potrošila je 10 milijarda rezervi kako bi poduprla rublju, dok ulagači strahuju od daljnjeg pogoršanja napetosti sa Zapadom zbog Ukrajine.

Proruski prosvjednici zauzeli dio zgrade vlade u Donjecku

Više desetaka proruskih prosvjednika zauzelo je u ponedjeljak prvi kat regionalne vlade u Donjecku, rusofonom gradu na istoku Ukrajine.

Kako javlja Reuters, čiji se novinar nalazi na četvrtom katu gdje je smješten press-centar, prosvjednici nisu mogli dalje od prvog kata jer su isključena dizala i zaglavljena vrata stubišta. Prije upada u zgradu, oko tri do četiri tisuće ljudi prosvjedovalo je ispred nje.

Zgrada regionalne vlade ima 11 katova i na njezinu se vrhu već nekoliko dana vijori ruska zastava.

Donjeck je rodni grad svrgnutog Viktora Janukoviča. Većina stanovnika u regiji su etnički Ukrajinci koji govore ruski kao materinski jezik.

Nekoliko velikih proruskih prosvjeda održano je na istoku zemlje u posljednjih nekoliko dana, najveći su bili upravo u Donjecku i drugom po veličini ukrajinskom gradu Harkivu.

Vođa prosvjeda u Donjecku Pavel Gubarev traži da se parlament u Kijevu proglasi nelegitimnim, da se na vlast u Donjecku postavi proruski guverner i da se sve lokalne snage sigurnosti stave pod regionalno zapovjedništvo.

Medvedev upozorava nove ukrajinske čelnike da "neće potrajati"

Ruski premijer Dmitrij Medvedev objavio je u nedjelju navečer na svojem Facebook profilu da su ukrajinski čelnici na vlast došli nelegalnim putem te da će njihova vladavina završiti "novom revolucijom" i novim krvoprolićem.

Medvedev je napisao da je Viktor Janukovič, premda praktično nema vlast, po ustavu legitiman predsjednik i dodao: "Ako Ukrajina smatra da je kriv - izglasajte mu nepovjerenje i sudite mu. Sve je drugo bezakonje. Otimanje vlasti", napisao je Medvedev na Facebooku. "A to znači da će takav poredak biti iznimno nestabilan. Završit će novom revolucijom. Novim krvoprolićem."

Njegove su primjedbe nastavak niza ruskih izjava u kojima se napada legitimnost prozapadne ukrajinske vlasti koja je uspostavljena nakon što je prije više od tjedan dana Janukovič napustio Kijev i u petak se pojavio u Rusiji.

Ruski predsjednik Vladimir Putin u subotu je dobio odobrenje parlamenta da pošalje rusku vojsku u Ukrajinu radi zaštite ruskoga stanovništva u susjednoj državi.

"Rusija je spremna s bratskom Ukrajinom razvijati složene odnose pune poštovanja koji će biti na korist objema državama", napisao je Medvedev. "Ali za nas Ukrajina nije skupina ljudi koji su prolijevajući krv na Majdanu preuzeli vlast kršeći ustav i zakone", istaknuo je Medvedev dodavši da je Rusiji potrebna snažna i stabilna Ukrajina.

Jacenjuk: Sukob bi uništio stabilnost istoka Europe

Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk upozorio je u ponedjeljak da bi vojni sukob u njegovoj zemlji uništio stabilnost na istoku Europe.

"Bio sam i jesam pobornik diplomatskog rješenja krize, jer bi vojni sukob uništio temelje stabilnosti cijele regije", kazao je Jacenjuk na sastanku s ukrajinskim poduzetnicima, kojima je zajamčio nepovredivost njihove imovine, odgovarajući na spekulacije da će nova vlada nacionalizirati privatne tvrtke.

"Samoproglašena i nezakonita vlada na Krimu pokušava ukrasti ukrajinsku nacionalnu imovinu... Želim upozoriti tu vladu da ne pokušava opljačkati ili pripojiti nacionalno vlasništvo", rekao je Jacenjuk.

Kazao je da Ukrajina želi produbiti odnose s Europskom unijom, ali da to ne mora biti prepreka odnosima s Rusijom.

Ponovio je da će nova vlada biti spremna ispuniti sve uvjete Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za dobivanje financijske pomoći. Misija MMF-a stiže u Kijev u ponedjeljak i ostaje do 14. ožujka.

Ruski diplomat: Rusija ne želi rat s Ukrajinom

Rusija ne želi rat s Ukrajinom a zeleno svjetlo ruskog parlamenta za vojnu intervenciju u Ukrajini prije svega je namijenjeno pokazivanju ozbiljnih namjera Kremlja, izjavio je pomoćnik ruskog ministra vanjskih poslova Grigorij Karasin.

"Rusija ne želi rat s Ukrajinom", kazao je u Karasin u emisiji na TV postaji Rossia 1. "Uvjeren sam da nitko u Rusiji ne želi rat", dodao je. "Protiv smo korištenja takve terminologije kad se govori o odnosima s Ukrajinom koja nam je bliska", naglasio je.

Napao je zapadne zemlje koje su zaprijetile isključivanjem Rusije iz G8. "Podržavat ćemo sve snage sklone jačanju naših bilateralnih odnosa, tim više što od tih odnosa ovisi stabilnost u Europi. Zapadni političari koji nas sada tretiraju kao ništarije moraju to razumjeti", kazao je Karasin.

Glede odluke Vijeća federacije da dopusti ruskim snagama intervenciju u Ukrajini, "mislimo da će ta odluka vratiti razumu brojne osobe i pokazati ozbiljne namjere Ruske Federacije", naglasio je on.

Valentina Matvjenko, predsjednica ruskog Senata koji je u subotu dao zeleno svjetlo ruskim oružanim snagama u Ukrajini, također je odbacila ideju o ratu. "Nikad neće biti rata među nama. Mi smo bratski narodi", kazala je ona u istoj emisiji.

Rusija steže obruč, Hague govori o najvećoj europskoj krizi 21. stoljeća

Rusija gomila oklopna vozila na ruskoj strani tjesnaca koji razdvaja Krim od Rusije, tvrde u ponedjeljak ukrajinski graničari, dok je istodobno britanski ministar vanjskih poslova William Hague ocijenio da je ruska intervencija u Ukrajini najveća europska kriza 21. stoljeća.

Ruski oklopnjaci nalaze se u blizini trajektne luke s ruske strane Kerčkih vrata, koja razdvajaju istočni Krim i ruski Tamanski poluotok, odnosno spajaju Azovsko i Crno more. Tjesnac je na svom najužem dijelu širok 4,5 kilometra i dubok 18 metara.

"Oklopna vozila su s druge strane Kerčkih vrata. Ne možemo predvidjeti hoće li ih ukrcati na trajekt", kazao je Reutersu glasnogovornik ukrajinske granične službe.

Ukrajinski graničari također kažu da ruski brodovi patroliraju oko Sevastopolja, baze Crnomorske flote.

BBC piše kako sve ukazuje na to da Rusija steže obruč oko i na Krimu, unatoč pozivima sa Zapada da se povuče. Dvije velike ukrajinske vojne baze su opkoljene, a ključna postrojenja poput zračnih luka okupirana. Tisuće elitnih ruskih vojnika stiglo je od početka krize na Krim i sada višestruko nadmašuju ukrajinsku vojsku po brojnosti na tom prostoru. Postavljene su cestovne blokade i Krim je i fizički odsječen od ostatka Ukrajine.

Britanski ministar vanjskih poslova Hague izjavio je u ponedjeljak da Rusija ima operativnu kontrolu nad Krimom i da je ruska intervencija u Ukrajini najveća europska kriza 21. stoljeća. Moskvu je pozvao da svoje vojnike vrati u krimske vojarne. "Ruska intervencija proizvela je vrlo napetu i opasnu situaciju", kazao je Hague.

Istovremeno muškarci diljem Ukrajine dobivaju mobilizacijske pozive i od ponedjeljka će se početi javljati na desetodnevnu obuku, javlja BBC.

Osuda G7 zbog ruske intervencije

Sedam industrijski najrazvijenijih zemalja, G7, osudile su ulazak Rusije u Ukrajinu i zasad prekinule pripreme za summit G8 na kojemu sudjeluje i Rusija i koji se trebao održati u lipnju u Sočiju, priopćila je Bijela kuća rano u ponedjeljak.

"Mi, čelnici Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a te predsjednik Europskoga vijeća i predsjednik Europske komisije, osuđujemo Rusku Federaciju zbog očitog kršenja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine", istaknule su zemlje G7 u zajedničkom priopćenju.

"Odlučili smo zasad prekinuti sudjelovanje u aktivnostima vezanim uz pripreme za zakazani summit G8 koji se u lipnju trebao održati u Sočiju", dodaje se.

Zemlje G7 zatražile su od Rusije da nastavi razgovore s Ukrajinom te da sva pitanja koja se odnose na ljudska prava i sigurnost pokuša riješiti izravno ili uz međunarodno sudjelovanje.

Bruxelles se neće razmetati prijetnjom sankcijama Rusiji poput Washingtona?

Danas će se u Bruxellesu sastati ministri vanjskih poslova EU-a, ali analitičari kažu da se Bruxelles neće razmetati prijetnjom sankcijama Rusiji poput Washingtona.

Državni tajnik John Kerry, naime, zaprijetio je zabranama izdavanja viza, zamrzavanjem imovine i trgovinskim restrikcijama protiv Rusije. Suprotno tome, njemačka kancelarka Angela Merkel zalaže se za slanje posredničke misije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) na Krim. U tome će je vjerojatno u Bruxellesu podržati Britanci, Francuzi, Nizozemci i Finci, piše Reuters.

Mnogi Europljani ne žele pretjerati u pritisku na Putina imajući u vidu duboke odnose s Rusijom, uključujući veliku ovisnost o uvozu plina i nafte iz Rusije. Europske sankcije zahtijevale bi i jednoglasje 28 članica, a to je teško očekivati jer neke manje zemlje, poput Cipra, imaju jako bliske odnose s Rusijom.

Rusija je treći najveći trgovinski partner EU-a, poslije SAD-a i Kine, sa 123 milijarde eura izvoza prošle godine. Rusija je također najveći pojedinačni dobavljač energenata za EU.

U međuvremenu je pomoćnik ruskog ministra vanjskih poslova Grigorij Karasin rekao da Rusija ne želi rat s Ukrajinom te da je zeleno svjetlo ruskog parlamenta za vojnu intervenciju u Ukrajini prije svega namijenjeno pokazivanju ozbiljnih namjera Kremlja.

Kerry u utorak stiže u Kijev dati podršku Ukrajini protiv ruske okupacije Krima

Američki državni tajnik John Kerry doputovat će u utorak u Kijev kako bi podržao nove ukrajinske vlasti nakon ruske "okupacije" Krima, zbog koje je Washington počeo uvoditi mjere protiv Moskve, rekli su u nedjelju američki dužnosnici.

Šef američke diplomacije na američkim TV programima je prijetio Rusiji da će izgubiti mjesto u G8 ako nastavi "invaziju" i "agresiju" nad Krimom. U telefonskom razgovoru dužnosnici Obamine administracije ustvrdili su da ruske postrojbe drže "potpuni operacijski nadzor" nad Krimom. "Nema sumnje, okupiraju Krim. Šalju pojačanja i utvrđuju se", prokomentirao je jedan od tih diplomata.

Poput Kerryja, američki dužnosnici obnovili su upozorenja o gospodarskoj "izolaciji" Moskve ako ne povuče vojnike s Krima.

Sastanci gospodarskog karaktera i putovanje ruskog izaslanstva u Washington vezano uz energetiku već su otkazani, istaknuo je drugi visoki američki dužnosnik. Sastanak o vojnoj suradnji također je obustavljen.

Rusija bi mogla izgubiti svoje mjesto za stolom velikih sila, unutar G8, odlučno je upozorio John Kerry.

Ruski predsjednik Vladimir Putin "mogao bi ostati bez summita G8 u Sočiju, mogao bi čak ne ostati u G8 ako se ovo nastavi", zaprijetio je Kerry na tv postaji NBC.

Rumunjska smatra: Rusija je napala Ukrajinu

Rumunjska smatra da su Ukrajinu napale ruske vojne snage, rekao je u nedjelju rumunjski predsjednik Traian Basescu i pozvao Moskvu da "prekine svaku vojnu operaciju u Ukrajini". "Bukurešt napadom smatra svaku operaciju ruskih snaga na području Ukrajine bez dogovora s njom", inzistirao je šef države na konferenciji za novinare.

Basescu je rekao da novi lokaliziran sukob na Krimu može pojačati regionalnu nestabilnost i pojavu napetosti, koji mogu dovesti do oružanih sukoba. Precizirao je da Rumunjska, koja graniči s Ukrajinom, smatra da je njezina sigurnost "izložena srednjoročnim i dugoročnim opasnostima".

Rumunjski predsjednik je pozvao zemlje potpisnice Memoranduma iz Budimpešte 1994. (Rusija, SAD, Velika Britanija) o neovisnosti Ukrajine da odmah pokrenu pregovore radi uspostave međunarodnog prava, posebice prekidom svake akcije Rusije na ukrajinskom teritoriju.

Basescu je također pozvao svrgnutog predsjednika Viktora Janukoviča da preda ostavku kako bi ublažio unutarnje i rusko-ukrajinske napetosti. Naglasio je da je Bukurešt spreman odgovoriti na sva traženja nove vlade u Kijevu, koja može računati na punu podršku Rumunjske u stabilizaciji i obnovi zemlje.

U subotu je 11 Ukrajinaca ranjenih u sukobima s policijom prošlog tjedna u Kijevu stiglo na liječenje u Bukurešt.

Merkel rekla Putinu da je prekršio međunarodno pravo u Ukrajini

Njemačka kancelarka Angela Merkel optužila je u nedjelju ruskog predsjednika Vladimira Putina da je prekršio međunarodno pravo "neprihvatljivom ruskom intervencijom u Ukrajini", a on je njoj rekao kako su poduzete ruske mjere bile prikladne imajući u vidu "iznimno stanje".

Ruske snage su bez prolijevanja krvi zauzele ukrajinski poluotok Krim na Crnom moru koji ima rusku većinu i gdje Moskva ima mornaričku bazu.

"Kancelarka je ponovno pozvala ruskog predsjednika da poštuje teritorijalnu cjelovitost Ukrajine", rekao je u priopćenju zamjenik vladina glasnogovornika Georg Streiter nakon telefonskog razgovora dvoje čelnika.

Kremlj je priopćio kako je u razgovoru Putin rekao da su ruski građani i oni koji govore ruski u Ukrajini suočeni s prijetnjom ultranacionalista te da su mjere koje je Rusija poduzele potpuno prikladne uzimajući u obzir "iznimno stanje".

Merkel i Putin su se suglasili kako će Rusija i Njemačka nastaviti konzultacije bilateralno i multilateralno tražeći "normalizaciju" stanja, priopćio je Kremlj.

Putin je prihvatio Merkeličin prijedlog da se uspostavi misija za utvrđivanje činjenica poput kontaktne skupine, možda pod vodstvom Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) kako bi se otpočeo politički dijalog, stoji u njemačkom priopćenju.

Obama u razgovoru s Merkel istaknuo "potpunu nezakonitost" ruske akcije na Krimu

Američki predsjednik Barack Obama razgovarao je u nedjelju telefonski o ukrajinskoj krizi s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i istaknuo "potpunu nezakonitost" upada Rusije u ukrajinski Krim, rekao je visoki američki dužnosnik.

"Glavna namjera u svim njegovim razgovorima je bila istaknuti potpunu nezakonitost intervencije Rusije" u krimskoj regiji Ukrajine, rekao je dužnosnik novinarima u konferencijskom pozivu.

Dužnosnik, koji je govorio uz uvjet da ne bude imenovan, je rekao da Obama planira istaknuti istu stvar u razgovorima s britanskim premijerom i poljskim predsjednikom.

Washington bi Ukrajini mogao pružiti "svu potrebnu potporu"

Sjedinjene Države poručile su u nedjelju da bi mogle Ukrajini dati svu financijsku potporu koja joj bude potrebna kako bi njezinu krizom pogođenom gospodarstvu pomogle da se opravi.

Američki ministar financija Jack Lew, koji je pozvao Kijev da zatraži pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda, rekao je da bi Washington mogao pružiti pomoć ili kroz bilateralne programe ili veće međunarodne institucije.

"Sjedinjene Države spremne su raditi s bilateralnim i multilateralnim partnerima kako bi Ukrajini pružile svu pomoć koja joj bude potrebna", rekao je Lew dodajući da Washington "s velikom zabrinutošću" prati situaciju u Ukrajini nakon ruske intervencije na području Krima.

NATO poziva na raspoređivanje međunarodnih promatrača u Ukrajini

NATO je u nedjelju pozvao Rusiju i Ukrajinu da potraže mirno rješenje sukoba kroz dijalog i raspoređivanje međunarodnih promatrača, rekao je glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen.

"To raspoređivanje bi se odvijalo pod okriljem Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda ili OESS-a (Organizacije za europsku sigurnost i suradnju), precizirao je Rasmussen nakon sastanka veleposlanika 28 zemalja članica NATO-a.

Jedan dio sastanka je održan u nazočnosti predstavnika Ukrajine, zemlje s kojom je NATO potpisao partnerstvo, kao i s Rusijom.

Rasmussen je rekao da NATO namjerava razgovarati s Rusijom putem Vijeća NATO-Rusija. On je precizirao da je nekoliko zemalja članica tražilo sastanak NATO-Rusija.

"Osuđujemo rusku vojnu eskalaciju na Krimu", rekao je Rasmussen nakon devet sati dugog sastanka s veleposlanicima 28 zemalja članica NATO-a.

Ruska vojna akcija protiv Ukrajine predstavlja kršenje međunarodnog prava i suprotna je načelima Vijeća NATO-Rusija i Partnerstvu za mir, programu NATO-a sa zemljama bivšeg SSSR-a.

"Pozivamo Rusiju da smiri napetosti. Pozivamo Rusiju da poštuje svoje međunarodne obveze, da povuče svoje snage u baze i da ne intervenira drugdje u Ukrajini", dodao je.

G7 osuđuje potez Rusije, prekinute pripreme za G8

Sedam industrijski najrazvijenijih zemalja, G7, osudile su ulazak Rusije u Ukrajinu i zasad prekinule pripreme za summit G8 na kojemu sudjeluje i Rusija i koji se trebao održati u lipnju u Sočiju, priopćila je Bijela kuća.

"Mi, čelnici Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a te predsjednik Europskoga vijeća i predsjednik Europske komisije, osuđujemo Rusku federaciju zbog očitog kršenja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine", istaknule su zemlje G7 u zajedničkom priopćenju.

"Odlučili smo zasad prekinuti sudjelovanje u aktivnostima vezanim uz pripreme za zakazani summit G8 koji se u lipnju trebao održati u Sočiju", dodaje se.

Zemlje G7 zatražile su od Rusije da nastavi razgovore s Ukrajinom te da sva pitanja koja se odnose na ljudska prava i sigurnost pokuša riješiti izravno ili uz međunarodno sudjelovanje.

U priopćenju se izražava potpora Ukrajini koja je zatražila financijsku pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda za oporavak gospodarstva.

Krim se oslobađa od Ukrajine uz prikrivenu rusku pomoć

Nove proruske vlasti Krima počele su preuzimati kontrolu na poluotoku, navodeći zbrku izazvanu padom predsjednika Viktora Janukoviča u Kijevu uz jedva prikrivenu pomoć Rusije i stotina zamaskiranih vojnika.

"Cijeli pravni sustav u zemlji je zbrkan. Danas postoji legitiman predsjednik Ukrajine za kojeg je glasala velika većina stanovnika Krima", objasnio je u nedjelju predsjednik parlamenta te autonomne republike Vladimir Konstantinov na konferenciji za novinare.

To je bio vrlo jasno odbijanje priznanja nove vlasti u Kijevu, gdje je 22. veljače parlament svrgnuo predsjednika Viktora Janukoviča, imenovao vršitelja dužnosti predsjednika i predvidio organiziranje prijevremenih izbora 25. svibnja.

Jasan korak je napravljen u subotu kada su stotine neidentificiranih vojnika, za koje se smatra da pripadaju ruskoj Crnomorskoj floti, počele blokadu ukrajinskih vojnika u njihovim vojarnama.

U nedjelju je novi zapovjednik ukrajinske mornarice admiral Denis Berezovski, nakon što je u subotu imenovan zapovjednikom, promijenio stranu i prisegnuo na lojalnost proruskoj upravi Krima.

Dok Kijev govori o ruskoj objavi rata i najavljuje opću mobilizaciju kao odgovor na odobrenje koje je ruski parlament dao za intervenciju ruskih vojnika u Ukrajini, lokalne vlasti Krima jamče da se stanje normalizira.

"Stanje na Krimu se stabiliziralo", tvrdi Vladimir Konstantinov koji je rekao da se sve snage sigurnosti pod kontrolom mjesnih vlasti.

Bivši šef češke diplomacije usporedio Putina s Hitlerom

Bivši šef češke diplomacije Karel Schwarzenberg iznio je u ponedjeljak usporedbu između ruskog predsjednika Vladimira Putina i nacističkog diktatora Adolfa Hitlera nakon pogoršanja krize u Ukrajini, u intervjuu austrijskom dnevniku Oesterreich.

"Ono što se događa u Ukrajini ponavljanje je povijesti", smatra Schwarzenberg podsjećajući na nacističku invaziju Austrije, Čehoslovačke i Poljske 1938. i 1939., te dodaje: "Putin djeluje po istom načelu kao Adolf Hitler".

"Budući da želi zauzeti Krim, trebao mu je izgovor pa je objasnio da su njegovi sunarodnjaci potlačeni", objasnio je Karel Schwarzenberg austrijskom dnevniku dodajući da Rusi na Krimu nisu žrtve nikakve diskriminacije.

"Kad je Hitler želio pripojiti Austriju, objasnio je da su Nijemci ondje potlačeni", inzistirao je Schwarzenberg, konzervativni političar, proeuropljanin i češki ministar vanjskih poslova od 2007. do 2009. te od 2010. do 2013.

Lavrov odbija optužbe za agresiju

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u ponedjeljak je odbacio optužbe da se Rusija ponaša agresivno prema Ukrajini i optužio Zapad da svoje geopolitičke kalkulacije stavlja ispred sudbine ukrajinskog stanovništva.

"Pozivamo na odgovornost, neka se stave na stranu geopolitičke kalkulacije i da se, iznad svega, na prvo mjesto stave interesi ukrajinskog stanovništva", kazao je Lavrov na sastanku o ljudskim pravima u UN-u u Ženevi.

Lavrov je ponovio ruske argumente da se dosadašnja ruska akcija na Krimu bila opravdana prijetnjama protiv ruskih državljana i govornika ruskog jezika. "Dobivamo informacije da se pripremaju nove provokacije, uključujući i protiv Crnomorske flote", rekao je šef ruske diplomacije.

Pozvao je sve strane da se drže sporazuma koji su 21. veljače pod posredništvom EU-a potpisali bivši predsjednik Viktor Janukovič i oporbeni čelnici.

Ban Ki-moon pozvao Rusiju da ne raspiruje tenzije

U Ženevi je i glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon koji je pozvao Rusiju da se suzdrži od poteza koji bi mogli dodatno povisiti napetosti i zatražio da se poštuje ukrajinski suverenitet. "Vitalno je potpuno poštovati i zaštititi ukrajinsku neovisnost, jedinstvo i teritorijalni integritet", rekao je. Zatražio je "izravan dijalog" svih strana i poručio im da "smanje napetosti".

U međuvremenu traju pripreme za izvanredni sastanak ministara vanjskih poslova EU-a danas popodne u Bruxellesu. Njemački ministar Frank-Walter Steinmeier pozvao je na diplomatsko rješenje. "Krizna diplomacija nije slabost. Ona je još važnija u vrijeme kada postoji prijetnja pada u provaliju vojne eskalacije", objasnio je novinarima po dolasku u Bruxelles.

Analitičari kažu da se Bruxelles neće razmetati prijetnjom sankcijama Rusiji poput Washingtona. Državni tajnik John Kerry, naime, zaprijetio je zabranama izdavanja viza, zamrzavanjem imovine i trgovinskim restrikcijama protiv Rusije. Suprotno tome, njemačka kancelarka Angela Merkel zalaže se za slanje posredničke misije za utvrđivanje činjenica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) na Krim. U tome će je vjerojatno u Bruxellesu podržati Britanci, Francuzi, Nizozemci i Finci, piše Reuters.

"Razmatramo bi li bilo potrebno razjasniti što se događa na terenu na Krimu i u Ukrajini, umjesto da ovisimo o glasinama", rekao je Steinmeier i pozvao Rusiju da prekine sa svim vojnim aktivnostima na Krimu.

Njegov britanski kolega William Hague nazvao je situaciju između Rusije i Ukrajine najvećom europskom krizom u 21. stoljeću. Steinmeier je otišao korak dalje i nazvao je najtežom krizom na kontinentu od pada Berlinskog zida. "Dvadeset i pet godina od pada Zida, prijetnja podijeljene Europe je ponovo stvarna", naglasio je.

"Još nije kasno da se ova kriza riješi političkim putem"

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso najavio je da će se ubrzo u Bruxellesu sastati i čelnici zemalja članica EU-a kako bi razgovarali o stanju u Ukrajini.

U Bruxellesu se neslužbeno govori da bi se neformalni summit EU-a posvećen Ukrajini mogao održati do kraja tjedna.

Mnogi Europljani ne žele pretjerati u pritisku na Putina, imajući u vidu duboke odnose s Rusijom, uključujući veliku ovisnost o uvozu plina i nafte iz Rusije. Europske sankcije zahtijevale bi i jednoglasje 28 članica, a to je teško očekivati jer neke manje zemlje, poput Cipra, imaju jako bliske odnose s Rusijom.

"Još nije kasno da se ova kriza riješi političkim putem", kazao je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert. "Ali nema nikakve sumnje da ruski predsjednik Vladimir Putin ima potpuno suprotan pogleda na situaciju na Krimu od njemačke vlade i naših zapadnih partnera", dodao je.

Ukrajinsko ministarstvo obrane objavilo je u ponedjeljak da je ruski borbeni zrakoplovi Suhoj tijekom noći dvaput povrijedio ukrajinski zračni prostor iznad Crnog mora. Osim što navodi da se radi o provokaciji, detalji nisu objavljeni. Ranije je objavljeno da Rusija gomila oklopna vozila s ruske strane tjesnaca koji razdvaja rusko kopno i Krim. Ruski oklopnjaci nalaze se u blizini trajektne luke s ruske strane Kerčkih vrata, koja razdvajaju istočni Krim i ruski Tamanski poluotok, odnosno spajaju Azovsko i Crno more, tvrde Ukrajinci. Tjesnac je na svom najužem dijelu širok 4,5 kilometra i dubok 18 metara.

U posljednja 24 sata deset borbenih helikoptera i osam ruskih transportnih vojnih zrakoplova sletjelo je na Krim, objavilo je ukrajinsko ministarstvo obrane. Kijev o tim dolascima nije informiran. Ukrajinci tvrde da je Rusija posljednjih dana dopremila 6000 vojnika na Krim.

Ukrajina je, pak, povećala uvoz plina iz Rusije strahujući da bi ruski Gazprom mogao odustati od povlaštene cijene za Ukrajinu. "Udvostručili smo uvoz plina", priopćila je državna energetska tvrtka Ukrtransgas. Dok god na ime starih sporazuma ima popust na plin, Kijev će ga pokušati uvesti što je više moguće, kažu analitičari.

Prosvjed Ukrajinaca u Zagrebu

Ukrajinska zajednica u Hrvatskoj kao krovna orgnizacija Ukrajinaca u našoj zemlji organizirat će prosvjed pred ruskim veleposlanstvom u srijedu u Zagrebu, zbog ruske intervencije u Ukrajini.

Predviđeno je okupljanje u srijedu u 16.30 na Trgu bana Josipa Jelačića, a potom će se krenuti prema Ruskom veleposlanstvu.

"Obzirom na izuzetne složene dramatične okolnosti u Ukrajini, poput okupiranja Krima od strane ruske vojske, narušavanja neovisnosti, suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine od strane Ruske Federacije, pozivamo sve patriotski orijentirane Ukrajince, hrvatske građane i prijatelje Ukrajine da se pridruže mirnom prosvjedu podržavajući pravo naroda Ukrajine da odluči o svojoj budućnosti bez miješanja izvana", istaknula je Marija Semenjug Simeunović.

Procjenjuje se da je invazija na Krim izvršena sa 6.000 pripadnika zračnih i kopnenih snaga. Situacija je zabrinjavajuća, informacije su i koje u svakodnevnom kontaktu članovi Udruge dobivaju od prijatelja i obitelji.

"Oni su u brizi, i plaču. Stvarno su zabrinuti i naravno da to nikome ne ide na ruku. Tamo žive Tatari, Rusi i Ukrajinci. Oni su svi zapravo dio ukrajinskog naroda."

Pusić: Očekuje se prijedlog o diplomatskom rješenju ukrajinske krize

Ministri vanjskih poslova 28 zemalja članica okupili su u se u ponedjeljak na izvanrednom sastanku u Bruxellesu na kojem će razgovarati o eskalaciji krize u Ukrajini.

"U ovom trenutku se završava nacrt zaključaka. Očekuje se osuda situacije u Ukrajini te potpora teritorijalnom integritetu te zemlje. Očekuje se i prijedlog o tome kako bi se na diplomatski, miran način pristupilo rješavanju situacije u Ukrajini", izjavila je kratko po dolasku na sastanak hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.