Foto: Wikipedia

DAN je antifašističke borbe koji se obilježava u spomen na 22. lipnja 1941. godine, kada je u šumi Brezovica pokraj Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred.

"Početak organizirane borbe za slobodu i mir na ovim prostorima protiv najstrašnije ideologije u povijesti čovječanstva"

Predstavnici državnog i vojnog vrha, Grada Zagreba, Sisačko-moslavačke županije i Saveza Antifašističkih boraca Hrvatske položili su vijence u sjećanje na osnivanje sisačkog odreda, začetnika Narodnooslobodilačke borbe na ovim prostorima u kojoj je aktivno sudjelovalo više od pola milijuna ljudi.

Predsjednik Sabora Josip Leko podsjetio je da je osnivanje sisačkog odreda prije 72. godine bio početak organizirane borbe za slobodu i mir na ovim prostorima protiv najstrašnije ideologije u povijesti čovječanstva, nacizma i fašizma.

"Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj ispunjava nas ponosom. Potiče nas na vjeru i snagu koju su imali hrvatski partizani u Drugom svjetskom ratu, a i hrvatski branitelji tijekom Domovinskog rata", rekao je između ostalog Leko.

Ponos antifašističkom borbom koja je krenula iz šume Brezovica istaknuo je i predsjednik Josipović.

"Položili smo vijence. Sjetili smo se onih koji su dali svoj život za slobodu, demokraciju, za bolju Hrvatsku. Ali nismo ovdje da tugujemo, već da budemo ponosni, da se veselimo pobjedi i uspjehu Hrvatske koja evo već sutra, praktički sutra ulazi u Europsku uniju", poručio je Josipović.

"Renesansa neofašizma mora stati"

Da samo sjećanje na to u današnjoj Hrvatskoj nije dovoljno upozorio je počasni predsjednik Saveza antifašističkih boraca Hrvatske, bivši predsjednik Stjepan Mesić.

"Da ne bi bilo nikakve zabune, mislim na sve jači pritisak neofašista i na njihovu sve izraženiju prisutnost u javnom životu, a bez odgovarajuće reakcije", rekao je bivši predsjednik Republike.

Politika od tih pojava često okreće glavu, dok su oni koji bi željeli mijenjati povijest, zaključuje, dio smišljene i organizirane kampanje, smatra Mesić. Pri tom je upozorio na pogubne posljedice neutralnosti i naopakog shvaćanja slobode govora pri spomenu nacifašizma.

"Jer iz toga jedino imamo govor mržnje, nacionalnu netrpeljivost i rasističke ispade, ne samo na stadionima", kazao je, osudivši blaćenje vođe NOB-a Josipa Broza Tita.

"Jer ako to prihvatimo, onda imamo maturante s velikim slovom "u" na majicama, pa još i u kombinaciji s križem. Bilo bi dobro da se Crkva od toga ogradi. Ukratko, onda imamo renesansu ustaštva, drugim riječima fašizma. Moja je poruka da to mora stati. Tako dalje niti može, niti smije", poručio je bivši predsjednik.

"NOB je ostao i bit će legenda, a ponos koji su ostvarili antifašistički borci obveza je koju treba prenijeti mladim generacijama", rezimirao je Mesić čiji je govor u Brezovici nekoliko puta prekidan pljeskom okupljenih.

"Prvi partizani bili su ludo hrabri u borbi protiv najmoćnijeg ratnog stroja"

Prvi sisački partizanski odred bio je prvi antifašistički odred u Hrvatskoj i okupiranoj Europi u Drugom svjetskom ratu, a njegovo je osnivanje označilo početak organizirane antifašističke borbe na ovim prostorima.

"Okupili su se i rekli da zapravo idu u borbu protiv najmoćnijeg ratnog stroja koji je u tom trenutku bio toliko nevjerojatno uspješan da je njihov potez izgledao poput ludosti, i više nego lude hrabrosti", istaknuo je povjesničar Tvrtko Jakovina.

Odred je imao 77 boraca, uglavnom su izvodili diverzije, a završetak Drugoga svjetskog rata doživjelo je njih 38. Prvi sisački partizanski odred za sobom je u borbu protiv fašističkih i nacističkih okupatora u Hrvatskoj te na prostoru tadašnje Jugoslavije povukao više od 500.000 hrvatskih građana.

"Bitno je da mladi uče istinu"

Obilježavanje tog datuma stoga je itekako važno za hrvatsku povijest, ističe Jakovina.

"Važno je jer su Europa i svijet kakav danas postoji utemeljeni na onome što se dogodilo između 1939. i 1945. godine, dakle na pobjedi nad tom esencijom zla kakvu je predstavljao ratni stroj kojeg je Hitler stvorio" , kaže Jakovina.

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca Ratko Maričić poručuje kako je obilježavanje ovog datuma bitno kako bi i mladi naučili istinu o jednoj generaciji koja je ostavila dubok trag u našoj novijoj povijesti.

"Mi smo suočeni s činjenicom da u posljednjih dvadesetak godina naše mlade generacije nisu baš sasvim učile o svim povijesnim događajima sasvim dobro. Bitno je da uče istinu, istina je nešto što je nepobitno, ona se može gledati s ove ili s one strane, može se relativizirati, ali je ona je uvijek istina i ostaje nepobijeđena", naglasio je Maričić.