Ilustracija: Guliver image/Getty images

TUŽITELJSTVO Bosne i Hercegovine u srijedu je zatražilo od Suda BiH da po hitnom postupku odredbi pritvor za deset osoba koje su ranije osuđene za ratne zločine, a s izdržavanja kazne su puštene ranije ovog tjedna nakon što je Ustavni sud BiH ocijenio da su te presude u suprotnosti s Europskom konvenijom o ljudskim pravima.

Iz Tužiteljstva BiH priopćeno je kako se pritvor traži zbog opasnosti od bijega i skrivanja te zbog uznemirenosti žrtava, povratnika, ali i svih građana BiH.

"Na slobodi se nalaze osobe kojima je dokazana krivnja, između ostalog i za kazneno djelo genocida i za sudjelovanje u masovnim egzekucijama s više od tisuću ubijenih žrtava", ističu iz Tužiteljstva BiH.

Temeljem presuda Ustavnog suda BiH, Sud BiH je u ponedjeljak donio rješenje o prestanku izdržavanja kazne za deset osoba koje su pravomoćno osuđene za ratne zločine.

Njihova obrana žalila se jer im je suđeno po odredbama Kaznenog zakona BiH, koji je na snazi od 2003. godine, a ne po onome bivše SFRJ, koji je bio na snazi kada su počinili kaznena djela za koja ih se teretilo i koji predviđa znatno niže kazne za ratne zločine.

Na slobodi su se tako našla čak šestorica bivših pripadnika vojske i policije bosanskih Srba koji su proglašeni krivim za genocid u Srebrenici te su im izrečene kazne u rasponu od 28 do 36 godina zatvora.

Puštene su i četiri osobe osuđene zbog ratnih zločina protv civilnog stanovništva, a njihove su kazne bile od 14 do 29 godina zatvora.

Iz Suda BiH ranije je najavljeno kako će se njima ponovo suditi, ovoga puta po odredbama Kaznenog zakona bivše SFRJ, no ni za koga od njih do srijede sud nije odredio pritvor, a vraćeni su im čak i osobni dokumenti s kojima mogu napustiti BiH.

Ustavni sud BiH se tijekom dana očitovao priopćenjem u kojemu je naveo kako je samo konstatirao povredu europske konvencije o ljudskim pravima zbog retroaktivne primjene zakona iz 2003. godine, no time nije istodobno i naložio puštanje na slobodu osoba koje su proglašene krivima za ratne zločine.

Iz Tužiteljstva BiH istaknuli su kako su nezadovoljni odlukom Ustavnog suda kojom je državno tužiteljstvo dovedeno u poziciju da nije u stanju efikasno progoniti počinitelje ratnih zločina.

"Ova situacija negativno će se odraziti na dinamiku procesuiranja predmeta ratnih zločina, jer će se tužitelji opteretiti radom na (ponovljenim) predmetima. Zbog svega toga, a naročito zbog zaštite pravde i zaštite digniteta žrtava ratnog zločina, Tužiteljstvo BiH je i uputilo prijedlog za određivanje mjere pritvora", stoji u priopćenju.

Sud BiH do sada je izrekao ukupno 112 presuda za ratne zločine, a postoje naznake kako bi svi oni kojima je suđeno po Kaznenom zakonu iz 2003. godine sada mogli zatražiti poništenje presuda te time dospjeti na slobodu.

Cijeli slučaj pokrenut je kada su odvjetnici dvojice osuđenika za ratne zločine, Iračanina Abduladhima Maktoufa i bosanskog Srbina Milana Damjanovića, pokrenuli postupak pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu žaleći se na retroaktivnu primjenu zakona, donesenog prije deset godina, na djela počinjena prije njegova stupanja na snagu.

Europski je sud za ljudska prava odlučio kako su te žalbe utemeljene odnosno kako Maktoufu i Damjanoviću nije bilo osigurano pravo na pravično suđenje, a slijedom tog pravorijeka Ustavni sud BiH je počeo donositi rješenja o pojedinačnim žalbama kojima su praktično poništene ranije donesene pravomoćne presude.