Foto: Boris Kovačev / Cropix

U POSLJEDNJEM Biltenu HNB-a o gospodarskim kretanjima pod vodstvom guvernera Željka Rohatinskog zaključeno je da bi BDP u ovoj godini mogao pasti 1,6 posto.

"U nastavku 2012. u Hrvatskoj se očekuje postupni oporavak gospodarske aktivnosti na osnovi jačanja izvoza i investicija. Ipak, na razini cijele godine realni BDP mogao bi se smanjiti za 1,6 posto", zaključuju iz HNB. U Biltenu pišu i da je BDP u prvom tromjesečju "osjetno smanjen" u odnosu na kraj prošle godine, "kada je također zabilježen njegov pad".

Sljedeće godine rast BDP-a od 1,3 posto

"Tako je hrvatsko gospodarstvo, nakon kratkotrajnog i slabog oporavka sredinom prethodne godine, ponovno zakoračilo u recesiju", napisali su iz HNB-a te dodaju kako u ovoj godini očekuju dodatno "usporavanje globalnog rasta u odnosu na prethodnu godinu, a u eurozoni i pad aktivnosti, gdje bi do oporavka moglo doći tek u 2013.". Ističu kako su predviđanja pod jakim utjecajem negativnih rizika od kojih posebno ističu jačanje dužničke krize u eurozoni te rast cijene sirovina.

Iz središnje banke očekuju da će se u sljedećoj godini intenzivirati izvoz roba i usluga zbog oporavka gospodarstava u međunarodnom okruženju i rasta javnih investicija. Mogla bi porasti i potrošnja kućanstava što će pak rezultirati sa većim uvozom. "Rast BDP-a tijekom godine mogao bi biti kontinuiran i relativno stabilan", pišu iz HNB-a te dodaju da bi sljedeće godine mogli zabilježiti rast BDP-a od 1,3 posto.

Do kraja godine ne pada nezaposlenost

Ističu kako se ove godine stalno povećava broj nezaposlenih. "Tako se broj nezaposlenih osoba nadalje povećava, dok se broj zaposlenih smanjuje, a slična bi se kretanja mogla nastaviti i do kraja tekuće godine", upozoravaju iz HNB-a te dodaju kako bi se pozitivni efekti na tržištu rada, odnosno povećano zapošljavanje, moglo primijetiti tek u 2013. godini.

"U skladu s tim, prosječna stopa registrirane nezaposlenosti mogla bi tijekom 2012. godine dosegnuti gotovo 19 posto, a međunarodno usporediva anketna stopa kretat će se oko 14 posto", pišu iz HNB-a te dodaju da su u prvom tromjesečju prosječne plaće stagnirale, ali da bi u nominalnom iznosu mogle porasti do kraja godine.

Pad realne plaće

"Uzme li se u obzir očekivano kretanje cijena, realne neto plaće trebale bi se blago smanjiti na godišnjoj razini, a slična kretanja se očekuju i u 2013.", predviđaju u HNB-u što znači da nam plaće neće bitno rasti niti u sljedećoj godini.

Zbog više osonovne stope PDV-a, porasta cijena na reguliranih na lokalnoj razni, poskupljenja naftnih derivata te sezonskog povećanja cijena odjeće i obuće u ožujku i travnju se "ubrzala godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena". "Inflacija bi se u nastavku 2012. mogla ubrzati, ponajviše pod utjecajem administrativnih odluka o poskupljenju energije", pišu iz HNB-a te dodaju da bi godišnja stopa inflacije za ovu godinu mogla iznositi 3,2 posto. Za sljedeću godinu bi se ona mogla spustiti na 2,6 posto.

Vujčić najavio kontinuitet sa politikom Željka Rohatinskog

Iako je ovo posljednje izvješće pod palicom guvernera Rohatinskog, u njemu je najavljeno i što će raditi novi guverner Boris Vujčić. "Monetarna politika HNB-a bit će usmjerena i u budućnosti na održavanje svoga osnovnog cilja: stabilnosti cijena i, povezano s njime, stabilnosti tečaja", piše u HNB-ovom Biltenu što može značiti da će Vujčić nastaviti kontinuitet rada guvernera Rohatinskog.

Iz HNB-a upozoravaju da bez dodatnih reformi Vlada neće uspjeti ove godine zadovoljiti Zakon o fiskalnoj odgovornosti, "što bi moglo narušiti vjerodostojnost države u očima investitora i međunarodnih institucija". "Ukupni fiskalni manjak opće države u 2012. mogao bi iznositi 4,6 posto projiciranog BDP-a, odnosno 0,7 postotnih bodova manje nego u 2011. godini", pišu iz HNB-a te dodaju da će javni dug "snažno narasti" te bi do kraja godine mogao iznositi 51,7 posto, a krajem 2011. je iznosio 45,7 posto.

"Preuzimanje dugova brodogradilišta u javni dug tomu će pridonijeti s oko 2,7 postotnih bodova BDP-a", pišu iz HNB-a te dodaju da bi sljedeće godine javni dug mogao doseći 54,6 BDP-a.