Foto: Vlada.hr

VLADA je u drugo saborsko čitanje poslala Zakon o strateškim investicijama koji bi trebao olakšati pokretanje investicijskog ciklusa. U Vladi ne mogu sa sigurnošću reći kada očekuju prve lopate, a činjenicu da se ovakav zakon donosi na polovini mandata opravdavaju brojnim zaprekama koje su u ove dvije godine morali preskočiti. Oporba ih je na toj temi spremno dočekala.

Samo investicije mogu osigurati gospodarski rast i veću zaposlenost, rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak predstavljajući Zakon o strateškim investicijama. Želja im je ubrzati gospodarski rast, otvoriti nova radna mjesta, no, kaže ministar, zakon je samo kap u moru.

"To je jedan detalj koji će ubrzati jedan određeni broj investicija, koji će vjerojatno naučiti državnu administraciju kako treba funkcionirati sutra i na projektima koji danas neće ući na listu strateških, kako bi zapravo mogli promijeniti imidž zemlje koji je bio dugo godina, a taj je da smo spori, neefikasni, nesigurni za strane investitore", rekao je Vrdoljak.

"Imidž je debilan"

Imidž je debilan, rekao je novinarima visoki izvor u Vladi prebacujući lopticu na bivšu vlast. Oni, s druge strane, govore danas o lošem političkom imidžu ove Vlade zbog donošenja ovakvog zakona tek sada.

'To je još jedan zakon koji bi ja nazvao više alibi zakon nego da će stvarno nešto pomoći. Jer gledajte, kad takav zakon donosite na polovici mandata onda to jasno govori da ste u jednom totalnom bespuću, da ne znate što ćete raditi', poručio je HDZ-ov zastupnik Ivan Šuker.

U Vladi uvjeravaju da itekako znaju što će raditi i kako će zakon implementirati. A kako se ne bi dogodio novi Srđ, doskočili su i problemu s lokalnom samoupravom - njihovi predstavnici sjedit će u povjerenstvu koje o svemu odlučuje. "Nemamo namjeru ništa skrivati, nemamo namjeru ništa s ovim Zakonom napraviti nevidljivim", uvjerava ministar gospodarstva.

Od budućih investitora neće se više tražiti BON 1 i 2 ili potvrda o nekažnjavanju, a skratit će se i rokovi provedbe: npr u turističkom sektoru s 27 na 6 mjeseci. Kada se onda očekuju prve lopate? "Lopata već i danas ima, ne u onom broju koji očekujemo. Neka nova radna mjesta će sigurno doći. U kojem volumenu? Ja se nadam u što je veće mogućem", kaže Vrdoljak.

Nema ni lopata, nema ničega, uzvraća oporba.

"Prve investicije po ovom zakonu možemo očekivati krajem iduće godine ili početkom 2015. godine. Ponavljam, to jasno ukazuje na jedno bespuće u kojem je Vlada, i naprosto predlažu neke mjere koje hrvatskim građanima neće donijeti ništa spektakularno dobro niti nekakav značajniji gospodarski pomak", zaključuje Šuker.

Kad smo kod investicija, recimo i da je Vlada zadužila Državni ured za upravljanje državnom imovinom za pokrivanje troškova budućeg zakupa za Trg pravde u Zagrebu gdje bi se, po projektu, smjestile pravosudne institucije.

"Nikako nije dobro stalno mijenjati zakone. Sada će se to opravdavati odlukom Ustavnog suda ali pravo je pitanje je li uopće trebalo doći do odluke Ustavnog suda", rekao je Sessa.

Novim ZKP-om do efikasnijeg oduzimanja nezakonite imovine

Zakon o kaznenom postupku najčešće je mijenjan zakon. Upravo doživljava petu izmjenu u posljednjih pet godina. Među 250 odredbi koje je Vlada poslala u saborsku proceduru su i one koje bi trebale rezultirati efikasnijim oduzimanjem nezakonito stečene imovine.

Kriminalci više neće moći sakriti imovinu stečenu u kaznenim djelima kako bi spriječili da im se nakon pravomoćne presude ona i oduzme, poručio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić. U Državnom odvjetništvu bit će osnovani posebni odjeli koji će pratiti takvu imovinu i to u ranijoj fazi postupka nego sada, rekao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić.

"Kad krene kazneni postupak oni su već sakrili imovinu i vi je više ne možete naći. Mi ćemo to pomaknuti u jednu fazu prije. Čim krenu izvidi kaznenih djela, pratit ćemo što se događa s tim. Ako dođe do kaznenog postupka i ako je imovina negdje sklonjena, znat ćemo gdje je i znat ćemo ju vratiti.", izjavio je Miljenić.

Da se time neće puno postići smatra odvjetnik Anto Nobilo. Tko želi, taj će sakriti imovinu na vrijeme.

"Na isto dođe, čovjek zna ako su nekoga počeli istraživati. Isto će biti.", procjenjuje Nobilo.

Više posla za DORH, ali i moguće više novca u proračunu, trebala bi osigurati odredba Zakona prema kojoj će Državno odvjetništvo morati pratiti 10 godina imovinsko stanje osoba koje su imale odvjetnika po službenoj dužnosti. Kada budu imali novca morat će podmiriti troškove. Izmjenama Zakona povećana je zaštita djece koja su žrtve ili svjedoci. Uvode se i čvrsti rokovi za pokretanje kaznenog postupka i podizanje optužnice. Izmjene se uvode jer je Ustavni sud prošle godine ukinuo 43 odredbe ZKP-a. Premijer Zoran Milanović se pita jesu li odredbe mogle biti ranije uvrštene u Zakon.

"Pitanje je treba li sto godina da čovjek dođe do nekog zaključka. Ali očito je ova diskusija trajna jer se radi o kompliciranim procesima i društvenim procesima u kojima će država stalno tražiti načine da dođe do počinitelja", izjavio je Milanović.

I predsjednik udruge sudaca Đuro Sessa kaže da poučen iskustvom misli kako ni ovaj Zakon neće dugo trajati.