Foto: Hina

ANALIZA poljoprivrednog tla na području općina Drenovci, Gunja i Vrbanja, djelomice poplavljenih u svibanjskoj poplavi kada je rijeka Sava uslijed povijesnog vodostaja probila nasip kod Račinovaca i Rajevog Sela, pokazala je da vode nisu onečistile tlo te da je ono spremno za obradu i jesensku sjetvu, potvrdio je pročelnik za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić.

Na području općina Gunja, Vrbanja i Drenovci u županjskoj Posavini od ukupno 18.923 hektara poljoprivrednih površina u nacionalnom sustavu identifikacije zemljišnih parcela - ARKOD poplavljeno je bilo 7.854,12 hektara odnosno 41,51 posto površina. Prvi uzroci tla za analizu osnovnih agrokemijskih svojstava, mehaničkog sastava i ukupnog sadržaja teških metala uzeti su odmah čim se voda povukla s poljoprivrednih površina, a cijelim postupkom rukovodila je Agencija za poljoprivredno zemljište.

"Što se tiče kakvoće tla u smislu kemijskih analiza, poljoprivredno zemljište koje je bilo poplavljeno spremno je za sjetvu", kazao je Matić dodajući kako se međutim tek sada "otvaraju" pravi problemi s obradom zemljišta koje je bilo pod vodom.

Po njegovim riječima, uslijed duge potopljenosti tlo je postalo zbijeno i rijetko koji poljoprivrednik posjeduje mehanizaciju kojom bi se takva tla moga uzorati. Poseban problem su tla na koja je Sava nanijela šljunak, mulj i pijesak i koje bi sada trebalo očistiti od svih nanosa kako bi se mogli privesti poljoprivrednoj svrsi, napominje Matić. Upozorio je da veliki problem predstavlja i nekoliko tisuća hektara poljoprivrednog tla koje prije poplave nije bilo zasijano, a nakon što se voda povukla, na tim površinama počeli su rasti razni korovi poput ambrozije i drugih, koji se sada nalazi u fazi velike bujnosti.

"Puno je problema i treba ih što prije rješavati. Šteta u biljnoj proizvodnji uslijed poplava iznosi oko 50 milijuna kuna", Matić, napominjući kako se, poznavajući inertnost dijela poljoprivrednih proizvođača, ali i državnih institucija, pribojava da bi i trećina poljoprivrednih površina koje su u županjskoj Posavini bile poplavljene, na jesen mogla ostati nezasijana.