Foto: Facebook (HNS) 

LISTA "Srđ je Grad", danas je putem priopćenja detaljno izvjestila o rezultatima 38. zasjedanja Odbora za svjetsku baštinu UNESCO-a koje se od 15.do 25. lipnja održao u Dohi u Kataru. Iz izvještaja je razvidno da je UNESCO krajnje ozbiljno shvatio upozorenja građanskih i strukovnih udruga vezana uz katastrofalan odnos Grada Dubrovnika i Ministarstva kulture RH prema baštini
upisanoj na listu UNESCO-a. No, jasno je i kako se diplomacija još jednom prikazala u lošem svjetlu, a sve kako bi se prikrio nerad Ministarstva kulture.

Iz Dubrovnika nikada ništa

"O tome kolika se nebriga sustavno pokazuje prema Dubrovniku bilo je kazano i u samom uvodu sjednice: 'Ovo je prvi put od 1998. da je iz Hrvatske stigao izvještaj o Dubrovniku. Dugi niz godina nikakvo izviješće o Dubrovniku nismo dobili' O razini ignoriranja obaveza prema UNESCO-u od strane našeg ministarstva svjedoči i činjenica da Hrvatska nikad nije prijavila UNESCO-u namjeru izgradnje na Srđu, dakle na lokalitetu u neposrednoj blizini zaštićene svjetske baštine, a bila je to dužna napraviti prema članku 172. Operativnih smjernica za primjenu Konvencije o svjetskoj baštini (Operational Guidelines for the Implementation of the World Heritage Convention), te s obzirom na mogući utjecaj na iznimne univerzalne vrijednosti(Outstanding Universal Values) dubrovačke baštine, prema članku 179", napominju iz "srđ je Grad".

Ova kandidacijska lista napominje da Ministarstvo kulture nikada nije odgovaralo na konkretne upite o slučaju izgradnje na Srđu. Tek kad je UNESCO 'zaprijetio' Listom ugroženih spomenika kulturne baštine, poslan je dio dokumentacije.

Površno Ministarstvo kulture

"O površnosti Ministarstva kulture RH svjedoči i činjenica da čak niti osnovni sažeci materijala nisu bili prevedeni: ‘’Sve informacije dobili smo nedavno, ali Vladin izvještaj sadrži obimne informacije. Većina nije ni prevedena na engleski i francuski. Tražili smo prijevode dokumenata, na žalost do danas ih nismo dobili...“. napominje se izvještaju "Srđevaca" iz Dohe.

Naime, "srđevci" se pitaju radi li se ovdje o nemaru ili neznanju Ministarstva ili pak o namjernom izbjegavanju obveza kako bi se pogodovalo raznoraznim investitorima. No, tu nije kraj. Ministarstvo kulture RH na kraju je konačno pristalo na punu suradnju s UNESCO-om po pitanju Dubrovnika, što je bilo upravo ono što su nevladine i stručne udruge, koje su se zauzele za pitanje Srđa, neprestano zahtijevale.

Optužili za cinkanje

"Predstavnici nadležnih institucija ovo su, pak, nastojanje da 'institucije rade svoj posao' medijski pokušali prikazati kao „cinkanje“. Podjednako neupućen u UNESCO-ve procedure unutar kojih građanske udruge i zainteresirana javnost igraju ključnu ulogu, pokazao se i sam hrvatski predstavnik pri UNESCO-u, Ivo Goldstein, tražeći da se 'provjeri vjerodostojnost autora pisama na temelju kojih je UNESCO sastavio svoje zaključke.“ Sramotan pokušaj hrvatskog diplomata da se difamira niz ne samo građanskih, već i stručnih udruga (Udruženje hrvatskih arhitekata, Društvo arhitekata Dubrovnik, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, i dr.), kao i medijski pokušaji zataškavanja oštrog tona UNESCO-a i ICOMOS-a prema hrvatskoj delegaciji, nimalo ne umanjuju veliki uspjeh postignutim zaključkom zasjedanja u Dohi", napominje se u izvještaju.

Prema "Srđevcima" Doha je donijela niz konkretnih zaključaka. Prije svega, da se prije bilo kakvih radova na Srđu moraju izraditi tri stručne studije i to Studiju utjecaja izgradnje golf resorta na Srđu na povijesnu baštinu (Heritage Impact Assessment), Plan upravljanja povijesnom jezgrom (Management Plan), Strategiju cruiserskog turizma, kao i njegovu zakonsku regulativu.

Što sve treba napraviti

Prema riječima članova Srđ je Grad,  do veljače 2015. mora biti predano izvješće o stanju očuvanosti lokaliteta, a do veljače 2016. Izvješće o implementaciji gorenavedenih studija.

"Bitno je naglasiti i to da UNESCO i ICOMOS neće prihvatiti paušalno sastavljene studije poput onih koje se za projekt na Srđu sastavljalo do sada. Metodologija i standardi u poimanju baštine u zadnjih su se pola stoljeća razvili u smjeru poimanja baštine kao cjeline arhitekture i prirodnog okoliša koji ga je povijesno oblikovao", napominje se u izvještaju.

No, pravi razlog zašto se šalje misija za monitoring, smatraju iz udruge "Srđ je naš"  može se iščitati iz riječi njemačke predstavnice koja je kazala kako UNESCO nema potpune informacije o situaciji u Dubrovniku.

"Upravo zato što nema dovoljno vjerodostojnih podataka odustalo se od spominjanja stavljanja na Listu ugroženih
spomenika kulture, dakle, samo zbog toga, a ne, kako nam se medijski podvaljuje, jer je, navodno, sve u redu. Nažalost, ništa nije u redu", zaključuje se na kraju.