Nema oporavka: Broj odobrenja za građenje u prvih devet mjeseci pao za 22,4 posto

M.R./RBA

13:09, 16. prosinca 2013.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Foto: scx.hu

PREMA posljednjim podacima DZS-a u listopadu je izdano 701 odobrenje za građenje što nakon pada od 5,9% u rujnu predstavlja ublažavanje stope pada na godišnjoj razini (-0,3% godišnje).

Usporavanje stope pada nije znak oporavka u građevinskom sektoru već je posljedica niske baze s obzirom da se negativni trendovi, uz pokoji vrlo blagi rast, bilježe posljednje tri godine, smatraju RBA analitičari.

Tako je u prvih deset mjeseci ove godine zabilježen razmjerno snažan prosječan pad ukupnog broja izdanih odobrenja za građenje (-24,2% godišnje) sa čime se nastavio niz dvoznamenkastih stopa pada.

Od ukupno izdanih odobrenja za građenje 79,9% odnosi se na zgrade dok je 20,1% izdano za ostale građevine. Od toga se na nove zgrade odnosi 427 dozvola pri čemu je 314 izdano za gradnju stambenih zgrada (-7,6% godišnje) dok broj dozvola za nestambene zgrade stagnira te iznosi 113.

Nakon devet mjeseci dvoznamenkastih stopa pada (u prosjeku -33,4%) listopad je ipak donio ublažavanje stope pada broja izdanih odobrenja za građenje stambenih zgrada iako je to prvenstveno posljedica niske baze obzirom da je isti mjesec prošle godine zabilježen razmjerno snažan pad spomenutog pokazatelja (-30% godišnje).

Na tržištu prevladava solidna ponuda stambenih jedinica dok je potražnja za njima još uvijek vrlo slaba. Slaba potražnja je pak odraz visoke nezaposlenosti, neizvjesnosti oko mogućnosti povrata preuzetih obveza te već visoke zaduženosti stanovništva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izrazito negativna kretanja pokazatelja odobrenih odobrenja za građenje posljedično dovode i do smanjenog obujma građenja te je tako u prvih devet mjeseci smanjen obujam gradnje za 4,1% u odnosu na isto razdoblje lani.

"S obzirom da ne očekujemo skorije pozitivne pomake na tržištu rada ne možemo očekivati ni pozitivne pomake u kretanju potražnje za nekretninama pa tako niti oporavak stambenog tržišta. Dok pozitivan utjecaj možemo eventualno očekivati u velikim infrastrukturnim projektima praćenim financijskim sredstvima fondova EU“, smatraju analitičari RBA.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.