Foto: Shutterstock/Facebook/Index

TIM NOVINARA iz 45 zemalja otkrio je tajne bankovne račune koji su se održavali za kriminalce, švercere, političare, slavne osobe te sve one koji su htjeli izbjeći plaćanje poreza.

Tajni dokumenti pokazali su kako se svjetski bankarski div HSBC okoristio i zaradio sklapajući poslove s trgovcima oružjem koji su slali mine djeci vojnicima u Africi, s posrednicima diktatora iz zemalja Trećega svijeta te sa švercerima krvavih "dijamanata".

I Hrvatska je 128. na listi više od 200 zemalja čiji su državljani poslovali sa švicarskom podružnicom banke HSBC.

Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ), koji je razotkrio nezakonito poslovanje bankarskog diva, na svojim stranicama piše kako hrvatski udio iznosi oko 33,2 milijuna dolara. Najveća pojedinačna količina novca klijenta povezanog s Hrvatskom je 10,7 milijuna dolara, navodi ICIJ.

Križanje ilegalnih aktivnosti i legalnog poslovanja

Dokumenti koji su otkriveni, a koji se tiču HSBC-ovog privatnog švicarskog ogranka, upućuju na račune na kojima je pohranjeno preko 100 milijardi dolara. Pružaju rijedak uvid u veoma tajan švicarski bankarski sistem koji je sve do danas bio nedostupan javnosti. Na dokumentima se jasno vidi kako su klijenti banke povezani s nizom ilegalnih djelatnosti.

Usto, dokazuju i postojanje privatnih računa slavnih osoba iz svijeta sporta, glazbe, Hollywooda, politike, aristokracije i mnogih drugih.

Otkriveni podaci od presudne su važnosti jer rasvjetljavaju sivo područje na kojemu se ukrštavaju ilegalne aktivnosti te legalno i legitimno poslovanje. Ovom objavom javnosti je postala dostupna velika količina informacija o ilegalnim i neetičkih aktivnostima u jednoj od najvećih banaka na svijetu.

U spisima se vidi kako je dio klijenata putovao u Ženevu kako bi podizao velike količine gotovine, a otkriven je i "papirnati trag" računa trgovaca dijamantima za koje se pouzdano zna kako posluju u ratnim zonama te koji prodaju drago kamenje iz tih zona, financirajući na taj način krvave pobune na tim područjima.

Iz banke tražili da se dokumenti unište

HSBC ima sjedište u Londonu te uredu u 74 države i teritorija na šest kontinenata. Banka je, nakon što su podaci procurili, inzistirali na tome da ih ICIJ uništi.

Ipak, u izvješću koje su objavili prošloga mjeseca, bankarski div zauzeo je nešto pomirljiviji ton.

"Priznajemo kako je kultura budnosti i opreza u HSBC-ovoj švicarskoj privatnoj banci, kako i čitava industrija, bila na značajno nižoj razini od one danas", poručili su iz HSBC-a.

Iz banke su dodali kako su u "zadnjih nekoliko godina poduzeli značajne mjere, s ciljem reformiranja i odbacivanja klijenata koji ne zadovoljavaju nove i strože standarde HSBC-a, uključujući i one čije porezno pitanje nije apsolutno čisto".

"Rezultat navedenih reformi je taj da je HSBC-ova švicarska privatna banka smanjila popis klijenata za 70 posto od 2007. godine", ističu iz banke.

Znanstvena zajednica upozorava kako se u poreznim utočištima skriva 7,6 trilijuna dolara, što države košta oko 200 milijardi dolara godišnje.

Francuska 2010. došla do sličnih podataka

Tajni podaci koje je ICIJ nabavio pokrivaju vremensko razdoblje do 2007. godine, a vezuju se uz preko 100.000 pojedinaca i pravnih subjekata iz više od 200 nacija. Radi se o verziji podataka koje je francuska vlada nabavila i podijelila s drugim vladama 2010. godine, a zbog čega je pokrenut niz postupaka oko izbjegavanja poreza u nekoliko zemalja.

Francuska je podatke proslijedila poreznim vlastima SAD-a, Španjolske, Italije, Grčke, Njemačke, Velike Britanije, Irske, Belgije, Indije i Argentine.

U većini zemalja nije ilegalno imati "offshore" bankovni račun, a držanje računa u privatnoj banci HSBC-a samo po sebi ne upućuje na nepravilnosti. U velikom broju slučajeva vidi se niz etički i zakonski dvojbenih postupanja, poput bankarskih savjeta klijentima o tome kojim se mjerama može izbjeći plaćanje poreza u njihovim matičnim državama. Usto, zabilježen je i niz slučajeva o tome kako klijenti govore bankarima da račune nisu prijavili u matičnim državama.

Dokumenti koje je pribavio ICIJ temelje se na podacima koje je prvotno otkrio bivši zaposlenik HSBC-a i zviždač Herve Falciani. On je sa svojim spoznajama pred francuske vlasti izašao u 2008. godini.

Le Monde je potom nabavio materijale vezane uz istragu koju su provodile francuske porezne vlasti, kako bi ih zatim podijelio s ICIJ-om. Uvjet koji je postavljen ICIJ-u je da sastavi međunarodni tim novinara koji će proći kroz podatke iz svih mogućih kutova.