Foto: Hina

HRVATSKA treba radikalne, a ne "obične" reforme kako bi što spremnija dočekala neumitni istek razdoblja povoljnog zaduživanja na međunarodnim tržištima kapitala, istaknuo je u ponedjeljak Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb na konferenciji "Hrvatska i EU - razvojna politika 2015. - 2020., u organizaciji Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).

Reforma je kao pojam i mjera u Hrvatskoj iscrpljena, a ono što nam treba su radikalne reforme i politička hrabrost da se one provedu, rekao je Lovrinčević na panelu "Fiskalna i monetarna politika - alati gospodarskih promjena" u sklopu konferencije.

Gubitak suvereniteta

U protivnom, Lovrinčević tvrdi da će Hrvatsku vrlo brzo, za dvije-tri godine, sustići nemogućnost povoljnog zaduživanja što će izazvati silne poteškoće u financiranju države i njenih obveza.

Lovrinčević upozorava da se u SAD-u već mogu uočiti naznake skorog nestanka jeftinog novca te da se ta pojava redovito, uz određen vremenski odmak, događa i u Europi, što bi za Hrvatsku, kao zemlju s velikih javnim i inozemnim dugom, moglo imati pogubne posljedice.

Hrvatska bi tako, po njegovim riječima, mogla postati "zemlja problem", što bi značilo stroži nadzor Bruxellesa i neminovno prepuštanje dijela suvereniteta Europskoj komisiji u vođenju javnih financija.

Radikalne reforme, o kojima je govorio, u osnovi bi uključivale smanjivanje troškova javnog sektora i stvaranje povoljnog ambijenta za poduzetništvo, a njihov smjer, kako je rekao, valjalo bi iščitati iz preporuka Svjetske banke unutar projekta "Doing Business".

Problemi manje-više poznati

Problemi su manje-više poznati - skupa država, nepovoljna poduzetnička klima, animozitet prema privatizaciji, teritorijalni ustroj, pravosuđe, ali ima li hrabrih političara koji ih mogu riješiti, pita se Lovrinčević.

S njim se slaže bivši slovački zamjenik predsjednika Vlade i ministar financija Ivan Mikloš. "Ako su reforme dovoljno radikalne i duboke, uspjeh neće izostati", kaže on, navodeći primjer svoje zemlje koja je na temelju odlučnih strukturnih i fiskalnih reformi osigurala podlogu za industrijski rast. Na te reforme, rekao je Mikloš, blogonaklono nije gledao ni MMF, ali je poslije priznao da su Slovaci bili u pravu.

"Mi nismo planirali biti prva zemlja u svijetu u proizvodnji automobila per capita, ali to se dogodilo jer smo za to stvorili uvjete", kaže on, dodajući da je podjednako važno bilo i političko vodstvo koje je bilo spremno provesti reforme.

Zadrška od pet godina

Predsjednik IFO Instituta iz Muenchena Hans-Werner Sinn rekao je da su strukturne reforme koje je taj institut preporučio, a proveo bivši njemački kancelar Gerhard Scröder, Njemačku pomaknuli s pozicije zemlje s najnižom stopom rasta u Europi, ali da je rezultate trebalo čekati pet godina. Tu je poruku s konferencijske pozornice uputio i predsjedniku HDZ-a Tomislavu Karamarku.

> Stručnjak koji piše ekonomski program HDZ-a priznao: Na rezultate ćete čekati 5 godina

Predsjednik HDZ-ova Odbora za financije Tomislav Ćorić kazao je da je HDZ svjestan žrtava koje se moraju podnijeti radi osiguranja održivog rasta i razvoja u srednjem roku, što je označio glavnim ciljem stranke.

Taj cilj, po njegovim riječima, HDZ namjerava postići reindustrijalizacijom, afirmacijom malog i srednjeg poduzetništva te hrvatske geopolitičke pozicije, posebno u energetici i prometu. Pored toga, spomenuo je poljoprivredu i reformu javnog sektora.

Doprinos porezne i monetarne politike pritom je, kako je rekao, u osiguranju jednostavnosti i stabilnosti poreznog sustava, poreznom rasterećenju poduzetnika i aktivnijoj ulozi središnje banke.