Foto: Guliver Image / Getty Images

RUSKI ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je objavio u četvrtak u Ženevi da je postignut dogovor sa Sjedinjenim Državama, Europskom unijom i Ukrajinom o etapama smirenja krize u Ukrajini.

On je na konferenciji za novinare precizirao da taj sporazum predviđa razoružanje ilegalnih naoružanih skupina i evakuaciju zauzetih zgrada.

"Sve ilegalne oružane skupine moraju se razoružati, sve ilegalno zauzete zgrade moraju biti vraćene, sve ulice, trgovi i druga javna mjesta u ukrajinskim gradovima moraju biti oslobođeni", stoji u dokumentu.

Nadzorna misija Organizacije europsku sigurnost i suradnju (OESS) će biti zadužena pomoći ukrajinskim vlastima da pokrenu te mjere.

Visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnost Catherine Ashton, koja je predstavljala EU na četverostranim razgovorima u Ženevi o ukrajinskoj krizi, naglasila je da OESS treba odigrati vodeću ulogu u primjeni sporazuma čiji tekst predviđa da su Sjedinjene Države, EU i Rusija spremni poslati promatrače.

Usvojeni dokument predviđa amnestiju za one koji će poštivati odredbe dogovora, osim odgovornih za teška zlodjela.

"Rusija ne želi poslati postrojbe u Ukrajinu", zajamčio je Lavrov novinarima.

"Ne želimo poslati postrojbe u Ukrajini. To bi bilo u suprotnosti s našim temeljnim interesima", rekao je šef ruske diplomacije.

Američki državni tajnik John Kerry je, izrazivši zadovoljstvo zaključivanjem sporazuma, upozorio Moskvu i istaknuo da ukoliko ne vide napredak, neće imati drugog izbora osim određivanja dodatnih sankcija.

Na pitanje o stajalištu Washingtona o Krimu, Kerry je rekao da Sjedinjene Države nisu odustale, ali nisu došle u Ženevu govoriti o Krimu.

Ashton je zajamčila da će Europska unija nastaviti podržavati Ukrajinu gospodarski, financijski i politički.

Sporazum usvojen u Ženevi navodi da će ustavni proces koji je najavila ukrajinska prijelazna vlada biti transparentan uz uspostavu širokog nacionalnog dijaloga, kako bi se uključile sve ukrajinske regije i svi politički entiteti.

Novi neredi na jugoistoku Ukrajine, tri osobe ubijene

Ukrajinski ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov je putem svog Facebook profila izvijestio kako je došlo do novih nereda. Oko 300 militanata napalo je tijekom noći ukrajinsku vojnu bazu na jugoistoku zemlje. Tri napadača su pritom ubijena, 13 ih je ozlijeđeno, a 63 osobe su uhićene.

Deset "ruskih špijuna" zatvoreno u Ukrajini

Ukrajinska specijalna služba (SBU) uhitila je 10 ruskih špijuna osumnjičenih za poticanje nemira na rusufonom istoku zemlje, rekla je u četvrtak jedna glasnogovornica SBU.

"Ta uhićenja su izvedena tijekom šest posljednjih tjedana i te misije destabilizacije trenutačno predstavljaju glavnu prijetnju" za zemlju, izjavila je Marina Ostapenko na konferenciji za novinare.

"Identificirali smo deset državljana s ruskim putovnicama koji su sada zatočeni u Kijevu i ispituju ih", rekla je glasnogovornica.

Mreže ruske špijunaže predstavljaju glavnu prijetnju, rekla je i naglasila da te mreže mogu koristiti eksplozive.

Jedan glasnogovornik ukrajinskih graničara je rekao na istoj konferenciji za novinare da je pet "taktičkih jedinica" raspoređeno duž obale Azovskog mora, na jugoistoku Ukrajine kako bi spriječile ulazak špijuna.

Ukrajinske postrojbe uspjele su u noći na četvrtak odbiti napad na svoju bazu u Mariupolu, na jugoistoku Ukrajine, pri čemu su ubile trojicu napadača, a 13 ranile, izjavio je ukrajinski ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov. Napad, koji je izvelo 300 separatista, odbijen je a snage ministarstva unutarnjih poslova nisu pretrpjele gubitke, napisao je Avakov na Facebooku. Zarobljena su 63 napadača, naveo je ministar.

Napadači su izveli napad na bazu vatrenim oružjem, zapaljivim bombama i molotovljevim koktelima otvorivši vatru na stražarska mjesta. Specijalne snage u četvrtak ujutro još su uvijek progonile "oružanu skupinu", naveo je ministar. Snage reda zaplijenile su oružje i telefone ruskih operatera, prenosi AFP.

Policijske snage pojačale su ophodnje po Mariupolu, gradu na Azovskom moru, a ministarstvo je helikopterima poslalo dodatna pojačanja u grad. Riječ je o najkrvavijem incidentu u Ukrajini otkad su prije desetak dana separatisti intenzivirali pobunu u istočnim dijelovima zemlje. Proruski aktivisti su posljednjih dana zauzeli više upravnih zgrada na nemirnom istoku Ukrajine gdje je većina stanovnika rusofona.

Dvije tisuće prosvjednika u Donjecku za jedinstvenu Ukrajinu

Oko 2.000 ljudi manifestiralo je u četvrtak tražeći jedinstvenu Ukrajinu, regiju u kojoj su proruski aktivisti zauzeli državne zgrade i skladišta oružja.

Jedan prosvjednik za jedinstvenu Ukrajinu je ubijen prošlog mjeseca u Donjecku tijekom sukoba s proruskim aktivistima nakon jedne manifestacije.

Gradske vlasti nisu odobrile održavanje manifestacije u središtu grada, pa je skup održan u jednom parku izvan središta.

Brojne prosvjednike zabrinjava preslabi odgovor vlasti na poteze proruskih pobunjenika koji žele autonomiju ili pripojenje Rusiji.

"Da vlasti normalno reagiraju na stanje ne bi trebalo organizirati ovu vrstu manifestacija. Ovdje smo da ih potaknemo da učine nešto", rekao je jedan sudionik.

SAD šalje Kijevu vojne medicinske potrepštine i kacige

Sjedinjene Države objavile su u četvrtak da šalju ukrajinskoj vojsci medicinske potrepštine, podmetače za spavanje i drugu neoružanu pomoć i na taj način signalizira da podupire službeni Kijev, ali u sve dubljem sporu s Rusijom ipak staje znatno prije slanja bilo kakva američkog oružja.

Ministar obrane Chuck Hagel objavio je u Pentagonu vijest o slanju pomoći Kijevu koji se muči s proruskim ustankom tijekom kojega su separatisti zauzeli cijele dijelove Ukrajine, a Moskva na granici gomila desetke tisuća vojnika.

Hagel je izrazio duboku zabrinutost zbog "ruskih aktivnosti koje destabiliziraju istočnu Ukrajinu".

"Smirivanje je naš cilj, a Rusija mora poduzeti korake prema ostvarenju toga cilja", rekao je.

Ruski predsjednik Vladimir Putin koji je prošli mjesec poremetio višedesetljetni posthladnoratovski diplomatski sustav jer je proglasio rusko pravo da intervenira u susjednoj državi i anektira ukrajinski poluotok Krim, optužio je u četvrtak ukrajinske vlasti da guraju vlastitu zemlju u "ponor".

Obama i Merkel razgovarali o ukrajinskoj krizi

Američki predsjednik Barack Obama razgovarao je u četvrtak telefonom s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel o stanju u Ukrajini, priopćili su uredi obaju čelnika.

Obama i Merkel su se suglasili u razgovoru da Rusija treba iskoristiti svoj utjecaj na naoružane skupine u istočnoj Ukrajini kako bi smirila stanje, rekla je glasnogovornica njemačke vlade.

"Oboje su zabrinuti trenutnim razvojem događaja u istočnoj Ukrajini pa su pozvali Rusiju da pridonese smirivanju", rekla je glasnogovornica Christiane Wirtz u emailu. "Rekli su kako posebice Rusija treba iskoristiti svoj utjecaj na naoružane skupine u istočnoj Ukrajini kako bi se stanje smirilo", rekla je Wirtz.

Obama i Merkel su razgovarali oko 16,00 sati, prije nego su Sjedinjene Države, Rusija, Ukrajina i Europska unija s razgovora o ukrajinskoj krizi u Ženevi izdali priopćenje u kojem su pozvali na prekid nasilja u Ukrajini.

NATO šalje brodove u Baltik da ojača istočnoeuropsku obranu

NATO šalje dio svojih pomorskih snaga za brzu reakciju u Baltičko more kao dio mjera za jačanje obrane istočnoeuropskih članica saveza u reakciji na krizu u Ukrajini, rekao je u četvrtak Sjevernoatlantski savez.
   
Pored toga Kanada je priopćila kako je ponudila šest CF-18 lovaca kao svoj doprinos NATO-ovim naporima da ojača svoju nazočnost u istočnoj Europi i uvjeri tamošnje uznemirene saveznike da će ih NATO zaštiti u slučaju ruske agresije.

NATO, 28-člani savez kojim dominiraju Sjedinjene Države, jasno je dao do znanja da ne planira uplitati se vojno u krizu u Ukrajini koja nije članica saveza.

On je međutim u srijedu objavio planove za slanje više brodova, zrakoplova i vojnika u istočnu Europu kako bi umirio članice saveza, posebice bivše sovjetske republike na Baltiku, zabrinute ruskom aneksijom ukrajinskog poluotoka Krima.

Multinacionalna skupina malih brodova, četiri minolovca i brod za potporu, bit će poslani na Baltičko more uskoro i ostat će tamo za "doglednu budućnost", rekao je glasnogovornik NATO-ova Pomorskog zapovjedništva.

Brodovi iz Norveške, Nizozemske, Belgije i Estonije čine jednu od četiri NATO-ve pomorske skupine koje savez ima na raspolaganju kao snage za brzu reakciju.

Brodovi koji se sada okupljaju u njemačkoj luci Kielu posjetiti će baltičke luke i sudjelovati u ranije zakazanoj vježbi sljedećeg mjeseca kako bi lovili mine i torpeda iz oba svjetska rata.

Kanadski premijer Stephen Harper rekao je da njegova zemlja nudi šest lovaca CF-18 NATO-ovim mjerama i do 20 stožernih časnika kao pomoć u savezničkom planiranju.

NATO je već rekao kako će utrostručiti svoj uobičajeni broj mlaznih lovaca koji su u ophodnji na Baltiku od sljedećeg mjeseca kao dio jačanje obrane istočne Europe.

Sjedinjene Države, Britanija, Danska, Francuska i Njemačka su među članicama NATO-a koje su obećale dodatne lovce za nadzor neba iznad baltičkih država, koje nemaju svoje lovce, ili drugdje u istočnoj Europi.

Zemlje članice su također obećale dodatne brodove, zrakoplove za punjenje gorivom u zraku i izviđački zrakoplov AWACS.

Putin: Aneksija Krima je dijelom odgovor na širenje NATO-a

Aneksija Krima dijelom je odgovor na širenje NATO-a, rekao je u četvrtak ruski predsjednik Vladimir Putin u višesatnom televizijskom kontaktu s nacijom i poručio da se on zapadnog saveza ne boji, ali da će Moskva morati odgovoriti na američki proturaketni sustav, no istaknuo je da se Rusija ne želi izolirati od ostatka svijeta novom željeznom zavjesom.

Prvi čovjek Rusije, koji je ranije u četvrtak izrazio nadu da neće morati uporabiti silu u istočnoj Ukrajini, iskoristio je tradicionalnu seansu odgovaranja na pitanja sunarodnjaka da pošalje poruke upozorenja Europi, Ukrajini i Sjedinjenim Državama. "Kad se infrastruktura vojnog bloka (NATO) približava našim granicama moramo odgovoriti nekim potezima", objasnio je Putin rusku odluku o pripojenju Krima. "Razmišljali smo, ako ne učinimo ništa, tada će vođen istim načelima u jednom trenutku NATO uključiti Ukrajinu i poručiti nam 'To s vama nema nikakve veze'" i tada bi "NATO-ovi brodovi završili u slavnoj luci ruske mornarice, Sevastopolju".

"Ali, mi se ne bojimo NATO-a. Ja se ne bojim i nitko ne bi smio. Možemo ih sami sve ugušiti, zašto se bojite?", odgovorio je Putin novinaru koji je širenje NATO-a nazvao "kancerogenim napredovanjem".

Rusko-američko povjerenje bilo je izgubljeno i prije ukrajinske krize, ali Moskva je spremna obnoviti ga. Moskva je ta koja je tražila jamstva SAD-a i NATO-a da njihov raketni sustav neće prijetiti Rusiji, no Washington je ostao nepopustljiv, rekao je Putin. "Učinit ćemo sve da jamčimo sigurnost ruskog naroda", rekao je Putin koji drži da SAD potiče "utrku u naoružanju".

Za gubitak povjerenja ne treba kriviti Rusiju, jer "SAD mogu djelovati u Jugoslaviji, Iraku, Afganistanu i Libiji, a Rusiji nije dopušteno braniti vlastite interese", rekao je.

Ukrajini je poručio da ima mjesec dana da podmiri dugovanja za plin (2,2 milijarde dolara) prije nego bude uveden režim avansnog plaćanja. Zapadu je poručio kako ne vjeruje da se on može odreći ruskog plina koji pokriva između 30 i 35 posto europskih potreba. "Mogu li oni prestati kupovati ruski plin? Ja mislim da ne mogu".

Osudio je sankcije koje je Zapad nametnuo Rusiji i nazvao ih "kršenjem ljudskih prava". Za primjer je naveo slučaj supruge ruskog milijardera Genadija Timšenka koja nije mogla platiti račun jer joj je blokirana bankovna kartica. "To je obično kršenje ljudskih prava. Nema veze sa zdravim razumom", rekao je.

Sankcije pogađaju predsjedniku bliske suradnike i poznanike, no Rusija se ne želi izolirati na svjetskoj sceni. Neće biti nove željezne zavjese, ustvrdio je Putin dodavši da Rusija neće ostati odsječena od ostatka svijeta. Putin se požalio kako svijet pokazuje nedostatak razumijevanja za ruska stajališta.

Ukrajina ograničava ulazak Rusa

Ukrajina je u četvrtak objavila da će uvesti strože granične kontrole za Ruse koji pokušavaju ući u Ukrajinu gdje traje proruska separatistička pobuna.

"Ukrajinska granična policija od danas je značajno pojačala kontrole na granici s Rusijom, ne samo u zračnoj luci", rekao je glasnogovornik policije Oleh Slobodian.

"To se odnosi na ruske državljane jer postoje informacije o mogućim provokacijama na granici, uključujući i terorističke napade. Pozornost ćemo posebno posvetiti muškarcima u aktivnim godinama koji putuju sami ili u grupi", dodao je.

Ruski avioprijevoznik Aeroflot objavio je ranije u četvrtak kako ga je Ukrajina izvijestila da će uvesti ograničenja ulaska Rusa u zemlju u kojoj traje proruska separatistička pobuna.

"Aeroflot obavještava putnike o ograničenjima koje su ukrajinske vlasti uvele na ulazak u zemlju", stoji u priopćenju Aeroflota.

Dodaje se da će se ulazak u Ukrajinu zabraniti muškarcima od 16 do 60 godina, osim ako nemaju dokaz da u zemlju dolaze u posjet obitelji, na poziv tvrtke ili pojedinca ili putuju s obitelji.

Većina nositelja ukrajinske putovnice koji su stanovnici Krima, koji je Rusija pripojila prošloga mjeseca, također će biti podvrgnuti strožoj kontroli na granici, dodao je Aeroflot.

Putin: Nadam se da nećemo morati pribjeći sili u Ukrajini

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak da se nada da neće morati pribjeći sili u istočnoj Ukrajini, te je vodstvo u Kijevu optužio da čini "velik zločin" jer u to područje šalje vojsku i prijeti umjesto da razgovara s rusofonim stanovništvom, prenose agencije.

"Podsjećam da je Vijeće Federacije (gornji dom ruskog parlamenta) ovlastilo predsjednika na uporabu vojne sile u Ukrajini", rekao je Putin u višesatnom televizijskom kontaktu s nacijom u kojem odgovara na pitanja ruskih građana. "Doista se nadam da to pravo neću morati upotrijebiti i da ćemo sva današnja goruća pitanja uspjeti riješiti političko-diplomatskim sredstvima", citira Putina Reuters.

No, po Putinu ishod krize u Ukrajini ovisi o spremnosti Kijeva da "zajamči" rusofonom stanovništvu da će poštovati njegova prava, piše France presse. Odbacio je tvrdnje da su ruski vojnici prisutni na istoku Ukrajine te istaknuo važnost četverostranih (Rusija, Ukrajina, Europska unija i Sjedinjene Države) pregovora o ukrajinskoj krizi koji su netom počeli u Ženevi.

Nove vlasti u Kijevu griješe i "vuku zemlju u ponor", rekao je Putin. "Umjesto da shvate da je nešto krivo s ukrajinskom vladom i pokušaju uspostaviti dijalog, oni prijete silom ... to je veliki zločin sadašnjeg vodstva u Kijevu", poručio je prvi čovjek Rusije. "Nadam se da će shvatiti prema kakvom ponoru, ambisu sadašnje vlasti vuku zemlju", rekao je Putin.

Nakon svrgavanja proruskog predsjednika Viktora Janukoviča Rusija je u ožujku pripojila ukrajinski poluotok Krim te je Putin u četvrtak obećao da će Moskva ubrzati proces prelaska krimskog platnog sustava na rusku rublju umjesto ukrajinske grivnje.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova: Rusija mora prestati podupirati terorizam u Ukrajini

Rusija mora prestati podupirati "terorističko djelovanje" u Ukrajini, rekao je novinarima ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Deščica po dolasku u Ženevu u srijedu navečer.

"Želimo da Rusija ne podupire terorističko djelovanje na istoku Ukrajine", rekao je Deščica koji će u četvrtak sudjelovati na četverostranom susretu s kolegama iz Europske unije, Catherine Ashton, Sjedinjenih Država, Johnom Kerryjem i Rusije, Sergejom Lavrovom ne bi li pronašli rješenje za smirivanje napetosti na istoku zemlje koji je zahvatila proruska pobuna.

Ukrajinska vlada traži također da "Rusija povuče svoje snage s istočne ukrajinske granice", rekao je ministar.

U srijedu se sukob s proruskim pobunjenicima na istoku Ukrajine okrenuo u poraz proeuropskih vlasti u Kijevu. Prorusi traže pripojenje Rusiji ili barem "federalizaciju" Ukrajine kojom bi pokrajine dobile veće ovlasti.

Deščica je usto podsjetio kako Kijev očekuje od Moskve da "potvrdi da je Krim sastavni dio Ukrajine i da povuče svoje snage odande". Južna ukrajinska pokrajina Krim u ožujku se na referendumu, koji međunarodna zajednica ne priznaje, izjasnila za pripojenje Rusiji.

Ukrajinski ministar je opetovao da se njegova zemlja protivi federalizaciji koju Moskva podupire, rekavši da njegova vlada planira provesti reforme kako bi pokrajinama dala veću autonomiju. "No, o tim pitanjima će odlučiti Ukrajina, ukrajinska vlada i ukrajinski narod. S Rusijom nećemo razgovarati o unutarnjim ukrajinskim pitanjima", dodao je.

"Želimo nastaviti dijalog s Rusijom. Jedino diplomatski put može u ovom trenutku stabilizirati stanje u Ukrajini i u okolici", rekao je. "Bude li Rusija i dalje kršila međunarodne zakone, to će imati loše posljedice na odnose s njom i iz toga bi mogla izvući kraći kraj", dodao je ministar bez drugih potankosti.

Novi okršaj u UN-u zbog izvješća o Ukrajini

Zapad i Rusi su se u srijedu u Vijeću sigurnosti opet međusobno optuživali zbog izvješća UN-a o ljudskim pravima u Ukrajini, koje je Moskva ocijenila pristranim a Washington, London i Pariz su pozvali Rusiju da se prestane miješati u Ukrajini.

Ruski veleposlanik u UN-u Vitalij Čurkin rekao je da je UN-ovo izvješće "pristrano i ne odražava pravo stanje rusofonskog stanovništva u zemlji". Upozorivši na "opasnost od pravog građanskog rata" u Ukrajini, rekao je da vlasti u Kijevu "moraju početi dijalog" sa separatistima.

Britanski veleposlanik Mark Lyall Grant istaknuo je pak da izvješće, protivno ruskoj tezi, "govori da stanovnici koji govore ruski nisu bili ugroženi na Krimu" i da "nije bilo sustavnih napada na rusku zajednicu u Ukrajini".

Govoreći o napetostima na rusofonskom istoku Ukrajine, istaknuo je da "paravojne postrojbe dobro opremljene i naoružane automatskim puškama nisu bile mirni prosvjednici".

Američka veleposlanica Samantha Power poručila je da je "najbolji način za smirivanje napetosti da ti naoružani pripadnici milicije napuste zgrade koje su zauzeli". Rusija mora usto "povući svoje postrojbe s granice i prekinuti destabilizaciju Ukrajine", opetovala je.

Francuski veleposlanik Gerard Araud ocijenio je da bi "bilo neprihvatljivo da manevri nasilnih skupina ugroze održavanje" predsjedničkih izbora 25. svibnja koji su "presudni za budućnost zemlje". "Nećemo dopustiti Rusiji da spriječi njihovo održavanje ni da ih diskvalificira".

Podnoseći izvješće vijeću zamjenik glavnog tajnika UN-a za ljudska prava Ivan Šimonović rekao je da se "mora prekinuti naoružavanje prosvjednika (na istoku Ukrajine) koji postaju poluvojna sila", premda nije izravno optužio Rusiju za to.

"Svi koji potiču nasilje ili dopremaju oružje prosvjednicima mogu se smatrati odgovornima za tragične posljedice koje će iz toga proisteći", dodao je. Ipak je pozvao "(ukrajinske) sigurnosne snage da nepotrebno i prekomjerno ne primjenjuju silu".

U izvješću UN-ova Visokog povjerenstva za ljudska prava objavljenom u utorak u Ženevi poziva se nove ukrajinske vlasti da spriječe raspirivanje mržnje i da poštuju manjine. Izvješće je sastavljeno nakon dvaju Šimonovićevih posjeta Ukrajini u ožujku.

Obama: Rusiju očekuju nove sankcije zbog destabilizacije Ukrajine

Američki predsjednik Barack Obama rekao je u srijedu da Rusija može očekivati nove sankcije ako pojača potporu separatistima na istoku Ukrajine.

"Dosljedno sam govorio da će Rusija svaki put kad poduzme ovakve korake s ciljem da destabilizira Ukrajinu i povrijedi njezinu suverenost, snositi posljedice", upozorio je Obama u razgovoru za televiziju CBS.

Obama je za ukrajinsku krizu otvoreno optužio Moskvu, uoči susreta u Ženevi na kojemu će Rusija, Ukrajina, Sjedinjene Države i Europska unija pokušati razriješiti sadašnju pat-poziciju.

Američki dužnosnici su rekli da su spremni uvesti Rusiji nove sankcije ako sastanak u Ženevi ne donese bitniji napredak, prenosi Reuters.

Predsjednik Obama je rekao kako vjeruje da Rusija nije zainteresirana za vojni sukob s SAD-om koji je vojno nadmoćniji.

"Ne želimo rat", rekao je.

Prorusko Pridnjestrovlje, na pragu Ukrajine, želi priznanje EU

"Europska unija mora priznati Pridnjestrovlje, prorusko separatističko područje u Moldaviji uz ukrajinsku granicu, želi li stabilnost u regiji", rekao je u srijedu u Tiraspolju predsjednik Pridnjestrovlja Jevgenij Ševčuk u ekskluzivnom razgovoru za AFP.

"EU mora priznati Pridnjestrovlje koje nije i neće biti opasno za nju; u tom bi se slučaju samo uspostavila zona stabilnosti u regiji", rekao je predsjednik s kojim se razgovor vodio u njegovu uredu u kojemu je bila izvješena velika slika Kremlja, fotografija ruskog predsjednika Vladimira Putina i crveno-zelena zastava Pridnjestrovlja sa srpom i čekićem, znakovljem nekadašnjeg Sovjetskog Saveza.

"EU se mora osloboditi svoje borbe protiv ruske nazočnosti u regiji", dodao je podsjetivši da je to područje privrženo Rusiji.

Ova izjava dolazi u času kada je Vrhovni sovjet (parlament) Pridnjestrovlja zatražio u srijedu od Rusije i od Ujedinjenih naroda da priznaju neovisnost tog teritorija koji službeno ima 500.000 stanovnika i na kojemu je stacionirano oko 1.500 ruskih vojnika.

Pridnjestrovlje (Transdnjestrija) gdje uglavnom žive govornici ruskog jezika i Ukrajinci, odcijepilo se 1990., uoči raspada SSSR-a, iz straha od približavanja Moldavije, gdje je službeni jezik rumunjski, susjednoj Rumunjskoj.

Godine 1992. je uslijedio kratak rat Moldavije i Pridnjestrovlja u kojemu je poginulo osamstotinjak ljudi. Od tada je Pridnjestrovlje praktično neovisno premda ga nije priznala nijedna država a međunarodna zajednica ga smatra sastavnim dijelom Moldavije, zemlje s 3,5 milijuna stanovnika, smještene između Ukrajine i Rumunjske.

Odgovarajući na pitanje o mogućem pripojenju Rusiji, poput onoga Krima, Ševčuk je kratko rekao da je u ovom času usredotočen na "priznanje Pridnjestrovlja" i ne želi se baviti "pretpostavkama". "O sljedećim koracima odlučit će građani naše republike", kazao je.

"Krim ima svoje okolnosti, možemo govoriti o nekim zajedničkim točkama (naših dvaju područja), ali ima i razlika, nemamo tako ugodnu klimu ni luku za prihvat Crnomorske flote", dodao je.

Izaslanstvo Vrhovnog sovjeta Pridnjestrovlja koje vodi njegov predsjednik Mihail Burla, treba ovih dana posjetiti Moskvu kako bi podastrli svoje zahtjeve. Moldavski premijer je pak ocijenio da su zahtjevi Vrhovnog sovjeta "izazov" teritorijalnoj cjelovitosti njegove zemlje.

Ševčuk je rekao i da je spreman za novi krug pregovora s OESS-om (Organizacija za europsku sigurnost i za suradnju), Rusijom, Ukrajinom, Moldavijom, Sjedinjenim Državama i EU-om o "zamrznutom" sukobu u Pridnjestrovlju.

Odgovarajući na pitanje o nostalgiji koju njegova republika osjeća za bivšim SSSR-on, napose kroz "nacionalno" znakovlje, Ševčuk (45) je rekao: "U vrijeme Sovjetskog Saveza vladala je stabilnost, nije bilo sukoba".

Putin: Pridnjestrovlje treba samo odlučiti o svojoj sudbini

Pridnjestrovlje trebalo bi "samo odlučiti o svojoj sudbini", rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin u četvrtak, pošto je dan ranije parlament te proruske separatističke pokrajine iz Moldavije zatražio priznanje neovisnosti.

"U konačnici treba omogućiti ljudima da sami odluče o vlastitoj sudbini", rekao je Putin na višesatnoj seansi s nacijom koja mu je putem televizije postavljala pitanja, a on odgovarao.

"Radit ćemo na tome s našim partnerima" i "potreban je dijalog s Moldavijom i Ukrajinom", rekao je.

Parlament Pridnjestrovlja pozvao je u srijedu Rusiju da prizna njezinu neovisnost kao što je to učinila na Krimu koji je sebi pripojila.

Pridnjestrovlje s pola milijuna stanovnika smješteno je između Moldavije i Ukrajine. Međunarodna zajednica nije priznala rezultat referenduma iz 2006., kojom se njezino uglavnom rusofono stanovništvo izjasnilo za pripojenje Rusiji.

U četvrtak se u Moskvi očekuje parlamentarno izaslanstvo predvođeno predsjednikom pridnjestrovskog parlamenta Mihailom Burlom.

Rusija je podržala Pridnjestrovlje u njezinu ratu za neovisnost početkom 90-ih i drži u toj regiji oko 1.500 vojnika, protivno volji moldavske vlade i unatoč tomu što je 1999. obećala povući ih.

Bukurešt osudio Putinovu izjavu o Pridnjestrovlju

Rumunjski predsjednik Traian Basescu osudio je izjavu svoga ruskoga kolege Vladimira Putina o Pridnjestrovlju i pozvao u četvrtak Moskvu da poštuje preuzete obveze i povuče svoje vojnike iz te separatističke regije Moldavije.

"U zadnje doba svjedočimo odlukama koje krše načela međunarodnog prava i temelje sustava sigurnosti u Europi", rekao je Basescu te istaknuo kako je "neprihvatljivo i ugrožava mir i stabilnost u regiji dovoditi u pitanje međunarodno priznate granice".

Putin je ranije u četvrtak rekao da bi Pridnjestrovlje trebalo "samo odlučiti o svojoj sudbini" pošto je dan ranije parlament te proruske separatističke pokrajine iz Moldavije zatražio priznanje neovisnosti.

Nametanje "federalnih i samoupravnih modela uključivanjem nacionalnih manjina u subverzivne akcije protiv države kojoj pripadaju znači izravno uplitanje u unutarnja pitanja suverene države", drži Basescu.

Rusija je podržala Pridnjestrovlje u ratu te regije za neovisnost početkom 90-ih i drži u njoj 1.500 vojnika, protivno volji moldavske vlade i unatoč tomu što je 1999. obećala povući ih.

Basescu je pozvao Rusiju da poštuje obveze date međunarodnim ustanovama i pridonese stabiliziranju stanja u regiji.