Foto: FaH (Angela Merkel i premijer Cerar)

SLOVENSKI je parlament u petak u kasnim noćnim satima s potrebnom dvotrećinskom većinom potvrdio ustavni izvedbeni zakon o fiskalnom pravilu, po kojem primarni proračunski deficit u iduće tri godine treba biti poništen, a javni prihodi i rashodi nakon toga uravnoteženi, osim u posebnim okolnostima. Od 87 nazočnih zastupnika, 62 su glasovala za, 7 protiv, dok su ostali bili suzdržani.

Smanjiti državni deficit

Slovenski proračunski deficit trenutno iznosi oko 1,4 milijarde eura, a zakon znači da će troškove države trebati smanjivati za skoro 500 milijuna eura godišnje.

Premijer Miro Cerar rekao je u uvodu višesatne rasprave prije glasovanja da je za prihvaćanje zakona krajnje vrijeme ako se želi pokazati ozbiljnu namjeru za štednju i odgovorno upravljanje javnim financijama.

Slovenija je obvezu postupnog ukidanja proračunskog manjka prihvatila u okviru obveza iz europskog fiskalnog pakta, koji je ratificirala prije dvije godine. Protiv zakona izjasnila se Slovenska demokratska stranka (SDS) bivšeg premijera Janeza Janše koja je navela da je za politiku stroge štednje u okviru mogućnosti, ali da glasuje protiv jer je odbijen njen amandman o strogoj kontroli potrošnje prema "švicarskom" proračunskom modelu i jer predstavnici Vlade nisu pristali da fiskalno vijeće bude autonomno i odgovorno za smanjenje deficita i troškova države.

Izazvat će pad standarda

Protiv su glasovali i zastupnici Udružene ljevice (ZL), ustvrdivši da je pogrešna politika stroge štednje, koju pod utjecajem liberalizma i po diktatu Njemačke provodi Europa.

Udružena ljevica navela je da će radikalno smanjenje javnih troškova ugroziti gospodarski rast koji je još uvijek krhak, pa bi primjenu fiskalnog pravila trebalo odgoditi za koju godinu, te zato što će izazvati pad standarda u javnim službama poput zdravstva i školstva.

Zastupnici koalicijskih stranaka i većina opozicije upozorili su da se ustavni zakon, kojim se operacionaliziraju obveze slovenske države prema EU-u, donosi u zadnji trenutak i pod prijetnjom EU-a koji bi zbog kašnjenja mogao kazniti Sloveniju.

Također su rekli da zakon stvara srednjoročne pretpostavke da Slovenija izbjegne situaciju u kojoj se našla Grčka, koja je trošila iznad svojih mogućnosti.