Foto: Shutterstock

"MINISTARSTVO financija stvari prikazuje krajnje iskrivljeno", stoji u priopćenju odbora stambenih štedionica pri Hrvatskoj udruzi banaka u kojem se osvrću na objavu, kako ističu, tobožnjeg dokumenta Svjetske banke o sustavu stambene štednje u Hrvatskoj na stranicama Ministarstva financija, kao i osvrta u kojem Ministarstvo daje svoje tumačenje Analize Instituta za javne financije o istoj temi.

"Prije svega, Ministarstvo nije objavilo cjeloviti dokument Svjetske banke, jer bi se vidjelo da je zapravo riječ o ponudi za provedbu istraživanja o toj temi, a koja je sama puna pogrešnih početnih uvida.

Što se pak tiče Osvrta na Analizu Instituta za javne financije, Ministarstvo ističe da je 44 posto štediša u sustavu starije od 44 godine, da 87 posto kućanstava koji štede žive u vlastitim nekretninama (Ministarstvo nije pokušalo razumjeti imaju li ova dva podatka neke veze) te da u sustavu štede obrazovaniji građani iz urbanih sredina (što im se izgleda računa u grijeh).

Već su isticali da sustav stambene štednje potiče međugeneracijsku solidarnost. Podaci o strukturi štediša u skladu su sa strukturom stanovništva u RH (može li uopće biti bitno drugačija?)

- U sustavu je 26,5% djece i mladih za koje štede roditelji, kako bi buduće stambene potrebe rješavali samostalno, a ne na teret države; u stanovništvu RH u ovoj skupini je 27% populacije.

- U sustavu je 29,5% štediša starosti 23-44 godine koji prvi put rješavaju stambeno pitanje, ne nužno kupovinom nove nekretnine već dogradnjom, rekonstrukcijom ili adaptacijom i opremanjem postojeće nekretnine; u ukupnom stanovništvu RH u ovoj skupini je 27% populacije.

- U sustavu je 44% štediša starosti iznad 44 godine; radi se o štedišama koji svojom ušteđevinom poboljšavaju uvjete stanovanja ili pomažu mlađim članovima obitelji riješiti stambeno pitanje; u ukupnom stanovništvu u ovoj skupini je 46% populacije.

Država će ukidanjem poticaja završiti s gubitkom

Ako Ministarstvo želi reći da stariji štediše neće moći koristiti kredite zbog poodmakle dobi, potrebno je podsjetiti da oko 55% stambenih štediša koji ne koriste kredit sredstva vlastite stambene štednje koriste za stambene namjene. Ujedno, dobna struktura štediša objašnjava podatak koliko štediša živi u vlastitoj nekretnini, a uz to što stariji pomažu mladima, a roditelji štede za djecu, nekoliko smo puta isticali da u Hrvatskoj raste potražnja za kreditima za obnovu stambenog fonda.

Selektivnom interpretacijom Ministarstvo izvodi zaključak da 'stambena štednja u Republici Hrvatskoj služi isključivo bogatijem sloju građana koji svoj višak prihoda štede uz izrazito povoljne uvjete'. Tvrdnju potkrepljuje podatkom o godišnjem dohotku štediša od cca 43.000 kn po članu obitelji. Pretvori li se to u plaću, ispada da se radi o dohotku od 3.583 kn mjesečno, od čega se prosječno oko 300 kn odvaja za stambenu štednju. Zar je tu riječ o bogatijim građanima?

Osim krivih interpretacija Ministarstvo iznosi i krive podatke: do sada su štedionice odobrile 5,6 milijardi kuna kredita, a ne 3,5 milijarde kako navodi Ministarstvo.

Navedenim kreditima je 37 tisuća obitelji riješilo stambeno pitanje ili poboljšalo kvalitetu stanovanja. Iz podataka u Analizi vidljivo je da stambene štediše žive u stambenom prostoru niže kvalitete i manje kvadrature od prosjeka RH, kojem su potrebna ulaganja u vidu kupnje, izgradnje, dogradnje, adaptacije ili rekonstrukcije.

Sva ulaganja u nekretnine, od gradnje, adaptacije, rekonstrukcije, energetske učinkovitosti ili samo opremanja, pokreću cijeli niz industrijskih grana i djelatnosti i time na transparentan i lako vidljiv i mjerljiv način doprinose punjenju državnog proračuna. Sustav stambene štednje doprinosi državnom proračunu s više od 300 milijuna kuna prihoda godišnje. U slučaju ukidanja poticaja ta bi stavka, u visini od samo 100 milijuna kuna, izostala tek u proračunu za 2016. godinu s obzirom na kašnjenje u isplati. To je daleko manje od prihoda za koji će država biti oštećena ako se ukinu poticaji.

Osim očuvanja proračunskih prihoda, Ministarstvu bi u interesu svakako trebalo biti i očuvanje radnih mjesta u gospodarstvu, opstanak fiksnih kamatnih stopa na kredite na financijskom tržištu, očuvanje stabilnosti i povjerenja u financijski sustav", stoji u priopćenju koje potpisuje Zdravko Anđel, predsjednik Odbora stambenih štedionica pri Hrvatskoj udruzi banaka.