Screenshot: Hrvatska uživo/HRT

DRŽAVA u svom vlasništvu ima imovinu vrijednu oko 31,4 milijarde eura, ali od nje nema nikakve koristi jer redom stoji - neiskorištena. Po vrijednosti državne imovine smo u rangu najrazvijenijih europskih zemalja, i to na visokome petome mjestu, odmah iza Norveške, Finske, Islanda i Švedske. No, za razliku od Norveške koja 11 posto BDP-a generira upravo iz državne imovine, a u Hrvatskoj je ta brojka ispod mizernih jedan posto.

Plan je državnu imovinu staviti u funkciju i privatizirati dio nje, pa tako u najam kreću državni stanovi. No, dva velika projekta na početku su naišla na prepreke - pretvaranju Golog otoka u turističko odmaralište protive se bivši logoraši, dok vrijednost prodaje dionica Jadroplova u vrijeme krize na brodarskom tržištu analitičar pomorskog tržišta, kapetan Ante Roje, za HRT procjenjuje oko 3,5 do četiri puta nižom od one koliko je ta flota vrijedila 2007. i 2008. godine, kad je tržište bilo na vrhu.

U Hrvatskoj uživo o planovima i projektima raspolaganja državnom imovinom govorio je predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) Mladen Pejnović, koji je naveo kako se za 20 nekretnina iz Projekta DUUDI 100 nije našlo zainteresiranih dok je u dosadašnjem tijeku natječaja za preostale pokazan dobar interes.

Do danas su stigle 302 inicijative. Najveći interes izazvale su vile, a nakon njih Goli otok, koji je izazvao i brojne kontroverze. "Goli otok je ustvari i naša mala provokacija. Dugo godina je neriješen. Izložili smo ga javnosti da bismo dobili prijedloge i ideje. Došlo je 16 prijedloga i vezano uz njih ćemo organizirati jedno malo savjetovanje i tražiti rješenje", naveo je Pejnović, dodajući kako presudan u ovom slučaju ipak neće biti samo novac, već najbolja ideja.

Pejnović je naveo kako će vjerojatno ove godine biti objavljen i Program 200, koji će obuhvaćati narednih 100 državnih nekretnina. Napomenuo je kako država mora držati takav tempo da ona bude uvijek ta koja više nudi, nego što se od nje traži.

Na pitanje je li riječ o velikoj rasprodaji "obiteljskog srebra", Pejnović je kazao: "U Hrvatskoj su se uvijek bojali bilo kakve prodaje i nije nam se dogodila ni jedna velika. Nema takvog basnoslovnog interesa da sve nestane preko noći". Dodao je kako je osnovna zamisao svega da se neiskorištenu i zapuštenu imovinu stavi u funkciju, da ona donosi dohodak. Kao primjer je naveo činjenicu da čak 60 posto državnih poljoprivrednih zemljišta stoji - neobrađeno. Također je kazao kako nema bojazni da će državna imovina biti rasprodana za nula kuna, već će se raditi procjena njihove vrijednosti prema kojoj će se odrediti početna cijena.