Ilustracije: Transparency.org

NA NAJNOVIJOJ ljestvici Indeksa percepcije korupcije koji je danas predstavio Transparency International, Hrvatska je zauzela 61. mjesto od 175 zemalja na svijetu. Na području Zapadne i Srednje Europe, Hrvatska je među pet najkorumpiranijih zemalja. Gore od Hrvatske su samo Bugarska, Grčka, Italija i Rumunjska. U odnosu na prošlu godinu na ljestvici se Hrvatska pomakla za jedno mjesto, no tada je bila na popisu i jedna zemlja više. No, indeks percepcije korupcije i dalje je 48, za razliku od prije dvije godine kada je bio 46.

Gleda li se područje bivše Jugoslavije, zemlja u kojoj je najmanje korupcije je Slovenija, zatim slijede Hrvatska, Makedonija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina pa Srbija.

Kina, Turska i Angola su među najkorumpiranijima prema indeksu, unatoč tome što su zabilježile prosječni gospodarski rast od više od 4 posto tijekom posljednje četiri godine.

Danska je na vrhu indeksa s 92 od mogućih 100 bodova, što znači da se njezin javni sektor smatra "vrlo čistim". Sjeverna Koreja i Somalija dijele zadnje mjesto s osam bodova svaka. Na dnu su također Sudan, Južni Sudan i Afganistan. Međutim, Afganistan, koji pokušava zaustaviti dugotrajni sukob, jedan je od iznenađenja u ovogodišnjem indeksu percepcije korupcije budući da se popeo na ljestvici za četiri boda. U prvih pet najmanje korumpiranih nakon Danske su Novi Zeland, Finska, Švedska i Norveška koja dijeli mjesto sa Švicarskom. Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, ostala je na 12. mjestu kao prošle godine. SAD je na 17. mjestu. Kina, drugo po veličini svjetsko gospodarstvo, dobila je 36 bodova, što je četiri boda manje u odnosu na prošlu godinu unatoč pokretanju velike antikorupcijske kampanje i nalazi se na stotom mjestu. Turska je pala za pet bodova i na 64. je mjestu, a Rusija je na 136. mjestu.

Obala Bjelokosti, Egipat, otočna država u Karipskom moru Sveti Vincent i Grenadini, Jordan, Mali i Svazilend su među najvećim pobjednicima ovogodišnjeg indeksa.

"Korupcija je prijetnja ekonomskom rastu"

"Slabo opremljene škole, lažni lijekovi, izbori dobiveni novcem samo su neke posljedice koruptivnog javnog sektora.  Mito ne krade samo od najranjivijih - ono potkopava pravdu i ekonomski razvoj te uništava povjerenje javnosti u vlast i političke vođe.

Korupcija je problem u svim zemljama. U zemljama koje su dobile lošu ocjenu premale su kazne za korupciju i javne institucije ne odgovaraju potrebama građana, dok je mito vrlo rašireno. No, čak i zemlje koje su "najčišće" moraju djelovati. Moraju pokušati zaustaviti korumpirane. Zemlje G20 moraju dokazati svoju ulogu u sprječavanju pranja novca i prestati prikrivati korupciju", rekao je Jose Ugaz, čelni čovjek Transparency Internationala.

Korupcija je porasla u nekoliko najbrže rastućih gospodarstava svijeta budući da je rast ohrabrio zloporabu ovlasti, izvijestio je u srijedu Transparency International pošto je objavio svoj godišnji indeks percepcije korupcije u svijetu.

"Indeks percepcije korupcije 2014. pokazuje da se potkopava gospodarski rast te da blijede napori za zaustavljanje korupcije kada čelnici i visokopozicionirani dužnosnici zloporabe ovlasti za dodjelu javnih sredstava radi osobnog dobitka", rekao je čelnik Transpareny Internationala Jose Ugaz.

"Velika korupcija u velikim gospodarstvima ne samo da blokira temeljna ljudska prava najsiromašnijih nego i stvara probleme u upravljanju i nestabilnost", ističe Ugaz.

"Zemlje na dnu (indeksa) trebaju usvojiti radikalne mjere protiv korupcije u korist svojih građana", rekao je Ugaz. "Zemlje na vrhu indeksa trebaju se pobrinuti za to da ne izvoze praksu korupcije u nedovoljno razvijene zemlje."

Indeks percepcije korupcije počeo se provoditi 1995. godine i kao "antikorupcijski" alat utječe na podizanje svijesti o problemu korupcije na globalnoj razini - koje potiče vlasti na poboljšanje i borbu protiv korupcije u javnim institucijama te omogućuje širi nacionalni kontekst za daljnju analizu korupcije. Indeks percepcije korupcije (IPK) je istraživanje koje stvara rang listu zemalja prema ocjeni o raširenosti korupcije u njima, tj. do koje se mjere percipira da su tijela javne vlasti korumpirana. Taj je indeks najrašireniji pokazatelj percepcije korupcije u svijetu.

Indeks određene države ukazuje na to kolika je razina percepcije korupcije u javnom sektoru na skali od 0 do 100, gdje 0 predstavlja zemlju za koju se percipira kao visoko korumpirana, dok se onu ocijenjenu sa 100 percipira kao zemlji očišćenu od korupcije.

Rezultati Indeksa percepcije korupcije sastavljeni su na temelju ukupno 12 ispitivanja koja je provelo 11 nezavisnih ustanova, a ispitanici su bili poslovni ljudi i analitičari.

Hrvatska je bila obuhvaćena s ukupno devet istraživanja, uz raspon ocjena od 31 do 66. Pri ocjenjivanju Hrvatske korištena su istraživanja koja su proveli Economist Intelligence Unit, nevladina udruga Freedom House, Global Insight (bivši Svjetski centar za istraživanje tržišta - World Market Research Centre) , Zaklade Bertelsman (istraživanja Bertelsman Transformation Index i Bertelsman Sustanaible Governance Indicators) , Institute for Management of Development, Svjetski gospodarski forum i World Justice Project.

Indeksom percepcije korupcije ocjenjuju se sve razine rada tijela javne vlasti. Kod većine istraživanja ocjenjuje se koliko sam pravni okvir u nekoj zemlji onemogućava korupciju, a kod nekih se uzima u obzir i koliko su pregledni i transparentni u tijelima javne vlasti.

Jedan od osnivača Transparency Internationala Hrvatska Zorislav Antun Petrović kazao je kako rezultati ovogodišnjeg istraživanja pokazuju da se Hrvatska već godinama ne uspijeva maknuti prema naprijed, što pokazuje da nije dovoljno samo unaprijediti propise već ih treba i primjenjivati. "Tijekom procesa pristupanja Europskoj uniji doneseno je puno zakona koji se vrlo provode u praksi – možda je najbolji primjer Zakon o pravu na pristup informacijama", ocijenio je Petrović.