Foto: Arhiva

BIRAČKI popisi nacionalnih manjina u Srbiji zatvaraju se u subotu u ponoć, no već početkom tjedna bilo je razvidno da hrvatska zajednica ponovno neće uspjeti prikupiti dovoljno potpisa zbog čega će svoje predstavnike u Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) birati na posrednim, takozvanim izborničkim, umjesto izravnim izborima. HNV je zastupničko odnosno krovno tijelo kulturne autonomije Hrvata u Srbiji, koje odlučuje o pitanjima važnim za očuvanje njihova nacionalnog identiteta – obrazovanju, kulturi, informiranju i službenoj uporabi jezika, a čiji rad financira Srbija.

Hrvati, Makedonci i Romi

Kako je HNV-u, kao i zastupničkim vijećima svih nacionalnih manjina u Srbiji istekao četverogodišnji mandat, država će u listopadu organizirati izbore za članove tih tijela. U tom cilju, srbijansko ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave dalo je rok do 23. kolovoza za upis u poseban birački popis. Neslužbeni podatci govore da će samo hrvatska, makedonska i romska manjina svoje predstavnike birati na posrednim, izborničkim izborima, dok su sve ostale manjine uspjele formirati posebne biračke popise pa će se njihovi vijećnici birati na neposrednim izborima.

U poseban birački popis hrvatske manjine upisalo se nešto manje od 14.000 pripadnika ove zajednice, dok je za njegovo kompletiranje potrebno oko 23.000 potpisa.

Sudjelovanje u izborima za HNV, putem izborničke skupštine, najavile su dvije izborne liste.

Dvije izborne liste

Nositelj jedne je sadašnji predsjednik HNV-a, pravni povjesničar Slaven Bačić, a tu listu podupire tridesetak hrvatskih udruga i Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV). Drugu listu predvodi nekadašnji član i dužnosnik stranke G17 plus, specijalist radiologije Tomislav Stantić.

Slaven Bačić je predstavnicima veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država, koji su nedavno bili u posjetu HNV-u, rekao kako je glavni problem predstojećih izbora uključivanje velikih stranaka sa svojim stranačkim infrastrukturama u ove izbore.

"Mi samo možemo zamisliti što bi se dogodilo kada bi u Hrvatskoj Milanovićev SDP pokušao osvojiti Srpsko narodno vijeće", izjavio je Bačić. Kritike na račun liste koju će, kako se pretpostavlja, predvoditi Tomislav Stantić, izrekao je i politički analitičar i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, koji je za Stantića rekao kako je riječ o osobi koja se tek prije nekoliko mjeseci uključila u život hrvatske manjine.

"Uopće, riječ je o osobi za koju se ovdje kolokvijalno kaže – novo-Hrvat, koji se ničim izazvan počeo baviti i pitanjima hrvatske zajednice. Naravno da je manjinska problematika njemu strana i da u svojim prvim javnim obraćanjima pokazuje visoku razinu inkompetencije", rekao je Žigmanov.

Žele ovladati hrvatskom manjinom

On dodaje da su njegovi podupiratelji osobe koje "dolaze iz nehrvatskih političkih organizacija ili su ih one angažirale – prije svega Nove demokratske stranke (NDS) Borisa Tadića, ili pak iz stranaka koje su bile visoko navezane na politiku Miloševićeva režima koje Hrvati u Vojvodini pamte po zlu".

Njegovu i želju Stantićevih pristaša da preuzmu HNV, Žigmanov vidi kao želju da se domognu sinekura s kojima raspolaže ovo tijelo i da se ovlada prostorom hrvatske manjinske zajednice.

„Istodobno, da se onda pokuša hrvatstvo suobraziti s onim što je želja sadašnjih vlastodržaca u Srbiji, a to je pacifikacija svega onoga što sadašnje vodstvo hrvatske zajednice iznosi kada su u pitanju brojni problemi Hrvata u Srbiji – od osnovne sigurnosti, kada je u pitanju nasilje, pa do problema udžbenika, političkoga zastupanja u Skupštini Srbije, do razmjerne zastupljenosti u tijelima države i lokalne samouprave", izjavio je Žigmanov.

On je izrazio začuđenost što Stantića i ljude oko njega, aktivno i javno podržava i jedan poznati subotički župnik. Iznenađujuće je, dodao je on, što su se na sličan način u izborne aktivnosti za HNV uključili i pojedini predstavnici diplomatsko konzularnih odjela RH u Srbiji.

Zajednička hrvatska lista

U izjavi za hrvatski program Radio televizije Vojvodine (RTV) Tomislav Stantić je rekao da se u hrvatskoj manjini aktivirao jer ga "za 20 godina njegova djelovanja u politici nitko iz zajednice nije pozvao da se angažira, da sudjeluje u bilo čemu".

"Naravno da to nije neko opravdanje, možda sam se mogao sam angažirti. No svjedok sam toga da su se u vrlo uskom krugu ljudi rješavali problemi hrvatske zajednice, a koji nikada nisu bili mali. U javnim poslovima hrvatske zajednice aktivno sudjeluje svega 100 do 200 ljudi, a naša je ideja da u tome sudjeluje nekoliko tisuća Hrvata. To je problem aktualnog vodstva – pogrešno je misliti da hrvatska zajednica može ostvariti svoje interese a da je ne uključujete i ne pozivate da sudjeluje u tome", ustvrdio je Stantić.

Dodao je da je siguran da postoji još mnogo ljudi koje se žele uključiti u hrvatsku zajednicu, te da oni nemaju namjeru da budu protiv bilo koga.

"Naša ideja je da imamo jednu zajedničku hrvatsku listu. Kod nas su svi ljudi dobre volje dobro došli", istaknuo je.

U Srbiji Hrvati četvrta po brojnosti nacionalna zajednica

"Mi ćemo se truditi da primoramo državu Srbiju da osigura udžbenike za učenike hrvatske nastave jer je to njezina obveza. Nećemo smatrati uspjehom ako to umjesto nje učini HNV, što čini sadašnje vodstvo toga tijela. Tako ćemo se postaviti i prema svim drugim pitanjima u kojima država Srbija ne izvršava svoje obveze prema Hrvatima", zaključio je Stantić.

U Srbiji živi 57.900 Hrvata, naseljenih pretežito u Vojvodini gdje su četvrta po brojnosti nacionalna zajednica.